Janoš Herceg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Janoš Herceg
Datum rođenja(1909-05-11)11. maj 1909.
Mesto rođenjaSombor
Datum smrti29. januar 1995.(1995-01-29) (85 god.)
Mesto smrtiSombor

Herceg Janoš (Sombor, 11. maj 1909 — Sombor, 29.januar 1995) bio je pisac, urednik i prevodilac na mađarskom jeziku.[1][2]

Život i delo[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju pohađa u svom rodnom gradu. U 1929. godini izdaje časopis „Iks“, koji je objavljen samo jedanput. 1932-1934. g. je službenik u štampariji u Somboru, a zatim saradnik časopisa „Új Hírek” – “Nove vesti”[2]. 1936-1938 g. je urednik u izdavačkoj kući „Dante“ u Budimpešti.[2]

Od 1939. g. je saradnik „Új Hírek” – “Nove vesti”, a posle i glavni urednik za kratko vreme, a zatim novinar u „Jutarnjim novinama“ u Novom Sadu. Od 1941. g. je direktor Gradske biblioteke u Somboru.[2] U vreme mađarske administracije je glavni urednik „Kalanđe“. Posle rata, do 1953. godine je urednik Izdavačke kuće „Bratstvo-jedinstvo“ u Novom Sadu.[2] U dva ciklusa (1953-1955 i 1957-1977) je urednik Novosadskog radija. 1955-1957. g. je glavni urednik časopisa „Most“. [2]

1977. g. je penzionisan i preselio se u Doroslovo. Iz Doroslova objavljuje svoje radove u elektronskim i pisanim medijima u Vojvodini. 1981. g. je izabran za člana Vojvođanske akademije nauke i umetnosti.[2] 1998. godine u Doroslovu, u znak sećanja, osnivaju književnu nagradu „Herceg Janoš“.

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Rad Herceg Janoša je bio izuzetno bogat, mada osim jednog perioda u Pešti, stvarao je uglavnom u uskom geografskom području, što bi se moglo proširiti jedino još prema Baranji (Batini). Odavde je krenuo i tu se i vratio sa izmišljenih i stvarnih evropskih putovanja, a putovao je na relaciji Budimpešta i Beograd, Novi Sad i Subotica; posetio je čitaoce, ljude koje je intervjuisao i kolege pisce. U međuvremenu je pisao, iz dana u dan, iz nedelje u nedelju, pisao je neumorno, istrajno i sa posvećenošću gotovo sedam decenija. Rezultat ovog neverovatnog rada je četrdeset napisanih knjiga.

Pored romana, izrazio se u svim žanrovima proze, u većini slučajeva uspešno, jer je bio upoznat sa svim tajnama zanata. Možemo reći da mu je glavni žanr bio esej, ali on je napisao i dnevničke beleške, portrete, recenzije, intervjue, sociografije, podlistke, eseje, istorijske beleške, dok su od književnih vrlina sve više sećanja zauzela prvo mesto, u mnoštvu žanrova koje je koristio prošlost je "ponovo stvorio", pretvorio u sadašnjost.

Herceg Janoš je bio i javna ličnost, publicista u najplemenitijem smislu te reči. "Mi smo mađarski pisci, ne možemo gledati ravnodušno na razvoj sudbine našeg naroda", rekao je on, a i delovao je u tom duhu. Na nogama je preživeo preokrete sudbine, promene sistema. Objašnjenje je video u tome da je "pažljivo plivao protiv plime, ali je plivao protiv ..." Uprkos uzdržanosti njegovih spisa cenzurisali su ga, izostavili su njegove radove urednici koji su bili oprezniji i od njega. On je učinio više nego iko za opstanak svog naroda, ali videći raspad i bespomoć, nejednom je iskusio neadekvatno individualno ustrajanje.

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Radovi[uredi | uredi izvor]

Romani:[1]

  • Tó mellett város, 1937. – Grad pored jezera
  • Szikkadó földeken, 1954. – Na osušenoj zemlji
  • Anna búcsúja, 1955. – Anin oproštaj
  • Ég és föld, 1959. – Nebo i zemlja
  • Iketánia, 1987. - Iketanija
  • Módosulások, 1989. - Izmene
  • Gogoland, 1992. – Gogoland

Kratke priče, eseji i studije :[1]

  • Papírhajó, 1953. – Papirni brod
  • Leányvári levelek, 1959. – Pisma iz Leanjvara
  • Egy meg egy, 1968. – Jedan i jedan
  • Két világ, 1972. – Dva sveta
  • Előjáték,1975. - Predigra
  • Távlatok, 1983. - Perspektiva
  • Összegyűjtött elbeszélések I–III., 1986. – Sabrane priče I-III.
  • Kitekintő,1989. - Pogled
  • Nyíló idő, 1991. – Otvoreno vreme
  • Régi dolgainkról, 1993. – O starim stvarima
  • Mulandóság, 1994. - Prolaznost
  • Összegyűjtött esszék, tanulmányok I–II., 1999., 2001. - Sabrani eseji, studije I-II.

Pesme:[1]

  • Kiáltás a ködből, 1970. – Krik iz magle

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 241. 
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j „Herceg Janoš”. dkv.org.rs. Pristupljeno 15. 1. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]