Jogi
Jogi je osoba koja se bavi jogom.[1] Termin "jogi" ima široki kontekst, ali uglavnom predstavlja nekog ko se bavi meditacijom u indijskim religijama.[2]
Termin Jogi se koristi od 12. veka nove ere, iako označava osobu koja se bavi jogom, takođe se može koristiti za članova Nath Sidha tradicije hinduizma.[3][1] U hindu mitologiji bog Šiva i boginja Parvati se prikazuju kao jogi-jogini par.[4]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]U klasičnom sanskrtu reč jogi (sanskrt: muško jogi, योगी; žensko yoginī) je izvedena od reči jogin, koja se odnosi na praksu joge. Jogi je muškarac, a yoginī je termin koji se koristi za ženu.[5] Ova dva termina se koriste i danas, ali reč jogi se takođe koristi u opštem smislu i ponekad označava i muške i ženske praktičare joge.
Termin Jogini se takođe koristi za označavanje boginja i prosvećenih majki.[6]
Hinduizam
[uredi | uredi izvor]U hinduizmu termin jogi znači privrženik joge.[7]
Tekstualne veze
[uredi | uredi izvor]Najraniji dokazi Jogija i njihove duhovne tradicije navodi Karel Verner,[8] i nalaze se u Keśin pesmi 10.136 Rg-veda.[note 1][9]
Termin se ponekad koristi za opis čoveka koji pripada Natha tradiciji.[3] Obično pripadaju Šiva tradiciji, ali neki pripadaju Vašnava tradiciji.[10]
Joga-Bhašja (400 n. e.),[11] navodi sledeće četiri klasifikacije jogija:[12][13]
- Prathama-kalpika (iskušenik/početnik)
- Madhu-bhumika (onaj ko je počeo da uživa u duhovnim vežbama bez napora)
- Prajna-jioti (napredni jogi koji zna duhovne pojmove)
- Atikranta- bhavanija (oni koji su naučili sve što se može naučiti)
Seksualnost
[uredi | uredi izvor]Jogi ili jogini teži Brahmačariji (sanskrt: ब्रह्मचर्य). Ovo znači celibat, ako je sam, ili ukoliko je u vezi, da ne vara partnera.[14][15]
Poštovanje
[uredi | uredi izvor]Arheološki podaci svedoče da su u nekim zemljama i regionima jogiji bili vrlo poštovani. Na primer, general Jadava kralja Ramačandra je poklonio selo jogiju u 13. veku.[16] Selo je bilo pored Mangalora i kasnije je postalo centar Nath jogija. Imalo je manastir i sazidan je hram u 10. veku posvećen jogijima.[16]
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ Sanskrit Original: (Wikisource of the Keśin hymn);
केश्यग्निं केशी विषं केशी बिभर्ति रोदसी । केशी विश्वं स्वर्दृशे केशीदं ज्योतिरुच्यते ॥१॥
मुनयो वातरशनाः पिशङ्गा वसते मला । वातस्यानु ध्राजिं यन्ति यद्देवासो अविक्षत ॥२॥
उन्मदिता मौनेयेन वाताँ आ तस्थिमा वयम् । शरीरेदस्माकं यूयं मर्तासो अभि पश्यथ ॥३॥
अन्तरिक्षेण पतति विश्वा रूपावचाकशत् । मुनिर्देवस्यदेवस्य सौकृत्याय सखा हितः ॥४॥
वातस्याश्वो वायोः सखाथो देवेषितो मुनिः । उभौ समुद्रावा क्षेति यश्च पूर्व उतापरः ॥५॥
अप्सरसां गन्धर्वाणां मृगाणां चरणे चरन् । केशी केतस्य विद्वान्सखा स्वादुर्मदिन्तमः ॥६॥
वायुरस्मा उपामन्थत्पिनष्टि स्मा कुनन्नमा । केशी विषस्य पात्रेण यद्रुद्रेणापिबत्सह ॥७॥
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b White 2012.
- ^ AK Banerjea , Philosophy of Gorakhnath with Goraksha-Vacana-Sangraha, Motilal Banarsidass. 2014. ISBN 978-81-208-0534-7. str. 298–299.
- ^ a b White 2012, str. 8-9.
- ^ Kramrisch 1994, str. 305–309, 356
- ^ Gross 1993, str. 87, 85–88
- ^ Dehejia & Coburn 1999, str. 386
- ^ White 2012, str. 8.
- ^ Karel Werner , Yoga and the Ṛg Veda: An Interpretation of the Keśin Hymn (RV 10, 136), Religious Studies. 13 (3): 289. 1977. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć); Quote: The Yogis of Vedic times left little evidence of their existence, practices and achievements. - ^ Karel Werner , Yoga and the Ṛg Veda: An Interpretation of the Keśin Hymn (RV 10, 136), Religious Studies. 13 (3). 1977. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć), pages 289-302 - ^ David N. Lorenzen and Adrián Muñoz . Yogi Heroes and Poets: Histories and Legends of the Naths. . SUNY Press. 2012. ISBN 978-1438438900. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć), pages x-xi - ^ Rosen 2012, str. 72.
- ^ Georg Feuerstein, Shambhala Encyclopedia of Yoga. str. 343.
- ^ Aranya, SH (1983). Yoga Philosophy of Patanjali. SUNY Press. str. 334—337. ISBN 978-0873957281.
- ^ Arti Dhand (2002), The dharma of ethics, the ethics of dharma: Quizzing the ideals of Hinduism, Journal of Religious Ethics, 30(3), pages 347-372
- ^ Yajnavalkya tells Gargi in verse 1.55 of Yoga Yajnavalkya that one who copulates (मैथुन) only with and always with one's sexual partner is a Brahmachari; see ॥ योगयाज्ञवल्क्य १-५५॥ Sanskrit text of Yoga Yajnavalkya, SanskritDocuments Archives (2009)
- ^ a b White 2012, str. 94.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Aranya, SH (1983). Yoga Philosophy of Patanjali. SUNY Press. str. 334—337. ISBN 978-0873957281.
- Dehejia, Vidya; Coburn, Thomas B. (1999). Devi: the great goddess. Smithsonian Institution. str. 386. ISBN 978-3-7913-2129-5.
- Kramrisch, Stella (1994). The Presence of Siva. Princeton University Press. str. 305—309,356. ISBN 978-0691019307.
- Gross, Rita (1993). Buddhism After Patriarchy. SUNY Press. str. 87,85-88. ISBN 978-0791414033.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Yoga/Yoga Tales at Wikibooks