Pređi na sadržaj

Џиновске капице

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tridacninae
Vremenski raspon: eocen - danas
Tridacna gigas
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Tridacninae Lamarck, 1819
Rodovi

videti tekst

Džinovske kapice su potporodica školjki poznate i kao džinovske školjke. Porodica sadrži najveće vrste školjki, uključujući i džinovku tridaknu. Imaju teške ljušture, zglobljene sa 4-6 nabora. Plašt je obično živo obojen. Nastanjuju koralne grebene toplih mora Indo-Pacifika. Smatraju se potomcima kardijacea prilagođeni životu pri površini.[1] U nekim oblastima, kao što su Filipini, neke vrste se gaje za morske akvarijume, odnosno trgovinu. Većina njih živi u simbiozi sa fotosintetskim dinoflagelatama (zooksantelama).

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Ponekada se džinovske školjke još uvek smatraju posebnom porodicom Tridacnidae[2], ali ih novija istraživanja iz filogenetske analize svrstavaju u porodicu Cardiidae kao niži takson[3][4]. Poznata su dva recentna roda i osam vrsta:

Novija genetička istraživanja pokazuju da su to monofiletski sestrinski taksoni[5].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Markon E, Monđini M. 2000. Sve životinje sveta. IKP Evro, Beograd.
  2. ^ WoRMS}-. (2009). Tridacnidae. Svetski registar morskih vrsta: datum: 2009-01-10.
  3. ^ -{Schneider,J. Phylogeny of cardiid bivalves (cockles and giant clams): revision of the Cardiinae and the importance of fossils in explaining disjunct biogeographical distributions. Zoological Journal of the Linnean Society, 2002,136, 321–369
  4. ^ Keys,J.L., Helay,J.M. Relevance of Sperm Ultrastructure to the Classification of Giant Clams (Mollusca, Cardioidea, Cardiidae, Tridacninae)(in: Harper et al., (Eds) The Evolutionary Biology of the Bivalvia, Geological Society Special Publication No 177, 2000)
  5. ^ Schneider, J.A.,and O´Foighil, D. Phylogeny of Giant Clams (Cardiidae: Tridacninae) Based on Partial Mitochondrial 16S rDNA Gene Sequences. Molecular Phylogenetics and Evolution Vol. 13, No. 1, October, pp. 59–66, 1999

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]