Pređi na sadržaj

Džon Langdon Daun

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džon Langdon Daun
Datum rođenja(1828-11-18)18. novembar 1828.
Mesto rođenjaTorpointUjedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti7. oktobar 1896.(1896-10-07) (67 god.)
Mesto smrtiTedingtonUjedinjeno Kraljevstvo

Džon Langdon Hejdon Daun (engl. John Langdon Down; 18. novembar 18287. oktobar 1896) bio je doktor iz Kornvola najpoznatiji po svom opisu relativno čestog genetskog oboljenja koje se sada zove Daunov sindrom, a koje je on prvobitno klasifikovao 1862. godine.

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Daun je rođen u Torpointu, Kornvol. Sa očeve strane je poreklom iz irske porodice; njegov čukundeda je bio katolički Biskup Derija. Džon Daun je pohađao lokalne škole, uključujući Klasičnu i matematičku školu u Devonportu. Sa 14 godina postao je šegrt kod svog oca, seoskog apotekara. Vikar mu je poklonio Arnotovu Fiziku, zbog koje se odlučio za karijeru u nauci. Sa 18 godina, otišao je u London, gde se zaposlio kod jednog hirurga na Vajtčapel roudu, gde je puštao krv pacijentima, vadio zube, prao boce i davao lekove. Kasnije se priključio jednoj farmaceutskoj laboratoriji na Trgu Blumsberi i dobio nagradu za organsku hemiju. Takođe je upoznao Majkla Faradeja i pomagao mu u njegovom radu sa gasovima. Više puta je pozivan nazad u Torpoint, kako bi pomagao svom ocu u radu do njegove smrti 1853. godine.

Rana karijera

[uredi | uredi izvor]

Daun je želeo karijeru u nauci, ali u to vreme nije bilo previše posla za hemičare. Umesto toga, odlučio se za medicinu, pa je 1853. godine postao student u Kraljevskoj londonskoj bolnici. Tamo je imao izvrsnu karijeru; 1856. godine se kvalifikovao za Društvo apotekara i Kraljevski koledž hirurga Engleske. Godine 1858, postavljen je za medicinskog nadzornika bolnice za idiote Erlsvud u Sariju. Ljudi su bili zapanjeni zbog toga što je želeo karijeru u tako zapostavljenom i nezavidnom polju medicine.

Zaostavština

[uredi | uredi izvor]

Odlučio je da transformiše Erlsvud, koji je bio velika institucija, sve dok je pohađao studije u Londonu, dobio zlatnu medalju za fiziologiju, postao član Kraljevskog koledža lekara i postao doktor medicine. Izabran je za doktora-asistenta u Londonskoj bolnici, nastavio je da živi u Erlsvudu i vrši praksu tamo i u Londonu. Džon Langdon Daun je bio prilično liberalan i napredan za viktorijanskog gospodina. Žustro je branio visoko obrazovanje žena i poricao da zbog obrazovanja imaju više šansi da rode maloumnu decu. Njegova etnička klasifikacija idiota dovela ga je do mišljenja da ako mentalno defektivni član bele rase može prikazati rasne karakteristike neke druge rase, to je onda dokaz da su rasne razlike nespecifične. Koristio je ovaj argument protiv apologeta koji su se zalagali za crnačko ropstvo u južnjačkim država za vreme Američkog građanskog rata i kao podršku konceptu jedinstva čovečanstva.

Godine 1866, napisao je rad sa naslovom „Posmatranja etničke klasifikacije idiota“ u kom je izneo svoju teoriju da je moguće klasifikovati različite tipove oboljenja prema etničkim karakteristikama.[1] Naveo je nekoliko tipova, uključujući i  etiopski tip. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji bolesti koja je danas poznata kao Daunov sindrom, nazvana po njemu, ali koju je on klasifikovao kao mongolski tip idiota. Posledično, za Daunov sindrom se takođe koristio i termin „mongolizam“, a  ljudi sa Daunovim sindromom su se naizvali „mongoloidima“.

Godine 1868, Džon Daun je otvorio svoj privatni dom za „mentalno ispodnormalne“ u Normansfildu, između Hampton Vika i Tedingtona. Njegovi sinovi, Redžinald i Persival, obojica kvalifikovani za medicinu u Londonskoj bolnici, pridružili su se svom ocu i postali su odgovorni za dom nakon njegove smrti 1896. godine. Redžinald je bio posebno zainteresovan za „mongoloidne defektivne“ i primetio je karakteristike njihovih linija na dlanovima. Takođe je preispitivao da li su te karakteristike bile previše površne da bi bile „mongolske“ i predložio je da je to možda slučaj „varijacije“. Nije poznato da li je bio upoznat sa pionirskim radom na polju hromozoma njegovog savremenika, Augusta Vajsmana.

Zgrada u Normansfildu je na listi zaštićenih spomenika i sada je poznata kao Centar Langdona Dauna. U njoj se nalaze kancelarije Asocijacije Daunovog sindroma.[2]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Down, JLH (1866). „Observations on an ethnic classification of idiots”. Clinical Lecture Reports, London Hospital. 3: 259—262. 
  2. ^ „About us”. Langdon Down Centre. Pristupljeno 15. 10. 2010. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]