Abortus u Letoniji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Abortus u Letoniji je legalan i dostupan na zahtev u prvih dvanaest nedelja trudnoće, a iz medicinskih razloga do dvadeset i druge nedelje.[1][2] Dok je Letonija bila deo Sovjetskog Saveza, abortuse je regulisala Vlada Sovjetskog Saveza.[3] Vlada Letonije ima „sistem nadzora” koji joj omogućava da prikuplja informacije o broju izvršenih abortusa.[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Procenat začeća koja su dovela do abortusa u Letoniji.

Od 21. jula 1940. Letonija je bila poznata kao Letonska Sovjetska Socijalistička Republika i sledila je zakone o abortusu Sovjetskog Saveza. Sovjetski Savez je 27. juna 1936. zabranio sve abortuse osim ako postoji opasnost po život majke ili ako dete nasledi ozbiljnu bolest od roditelja. Prema ovom zakonu, abortusi su trebali da se obavljaju u porodilištima i bolnicama, a lekari koji to ne poštuju kažnjavani su sa jednom do dve godine zatvora.[5] Vlada Sovjetskog Saveza je 23. novembra 1955. izdala dekret kojim je dozvoljeno da abortusi budu dostupni na zahtev. Kasnije te godine, abortus je ograničen tako da se može obaviti samo u prva tri meseca trudnoće osim ako porođaj ugrožava majku. Lekari su morali da rade abortuse u bolnicama i naplaćivala se naknada za sve trudnica osim onih koje su bile u opasnosti.[6] Ako abortus nije obavljen u bolnici lekar bi se kaznio sa jednom godinom zatvora, a ako osoba koja je izvršila abortus nije doktor onda bi bila osuđena na dve godine zatvora. Ako bi se trudnici nanele teške povrede ili smrt sledila bi kazna do osam godina zatvora.[6] Vlada Sovjetskog Saveza je bila zabrinuta zbog stope ilegalnih abortusa i pokušala je da smanji njihovu pojavu pa je 31. decembra 1987. objavio da će dozvoliti mnogim medicinskim ustanovama da vrše abortuse do dvadeset osme nedelje trudnoće. Abortusi su se dešavali češće i 1996. godine u Letoniji se izvršilo 44,1 abortus na 1000 rođenih.[7] Anketa o plodnosti iz 1995. godine je pokazala da je 30% žena u dobi od dvadeset i pet godina imalo abortus.[8] Zbog visoke stope abortusa, vlada Letonije podstiče više rađanja.[9] Od 2013. godine se abortus može obaviti bez zahteva do dvanaeste nedelje trudnoće, a može se zatražiti do dvadeset osme.[10][9] Kampanja pod nazivom „Za život” je pokrenuta kako bi se smanjio broj abortusa u Letoniji. Godine 1991. je bilo 34.633 porođaja i 44.886 abortusa, ali ovaj broj opada od 1999. Godine 2011. je urađeno oko 7000 abortusa.[11] Od 2010. godine je stopa abortusa bila 15,6 na 1000 žena starosti od 15 do 44 godine.[5] Mifepriston je registrovan 2002.[12]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Archived copy” (PDF). Library of Congress. Arhivirano iz originala (PDF) 2021-03-18. g. Pristupljeno 2016-03-11. 
  2. ^ „Abortion Policy”. www.un.org. Arhivirano iz originala 2005-01-11. g. 
  3. ^ „Europe's abortion laws”. BBC. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2012. 
  4. ^ „Abortion in Europe” (PDF). UNFPA and the IPPF European Network. Arhivirano iz originala (PDF) 09. 03. 2021. g. Pristupljeno 17. 6. 2013. 
  5. ^ a b „Abortion in Latvia (Word Document)”. United Nations. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  6. ^ a b „Abortion in Latvia (Word Document)”. United Nations. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  7. ^ „Abortion in Latvia (Word Document)”. United Nations. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  8. ^ „Abortion in Latvia (Word Document)”. United Nations. Pristupljeno 17. 7. 2013. 
  9. ^ a b „Latvian and Lithuania”. The Life Resources Charitable Trust. 1995. Arhivirano iz originala 10. 2. 2013. g. Pristupljeno 17. 6. 2013. 
  10. ^ „Europe's abortion laws”. BBC. 2007. Pristupljeno 17. 7. 2012. 
  11. ^ „Baby statues tell a sad story”. Baltic Times. 31. 10. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2013. 
  12. ^ „Gynuity Health Projects » List of Mifepristone Approval”. Arhivirano iz originala 2017-09-26. g. Pristupljeno 2017-09-29.