Akuzativ
Primeri i perspektive u ovom članku možda ne predstavljaju svetski pogled na temu. |
Akuzativ je četvrti padež u srpskom jeziku i odgovara na pitanje Koga? i Šta?, i zavisi od glagola, prideva i predloga. Pojavljuje se i u većini drugih slovenskih jezika gde ima sličnu funkciju, a ponegde i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvata neki predmet.
Upotreba akuzativa[uredi | uredi izvor]
- akuzativ bez predloga u rečenici je
- pravi objekat (Lile voli Nikolu.)
- može označavati i logički subjekat (Boli me zub.)
- prilošku odredbu za vreme (To jutro sam rano ustao.)
- akuzativ s predlozima je
- priloška odredba za mesto (Šetam kroz šumu.)
- nepravi objekat (Kuća je ličila na dvorac.)
- priloška odredba vremena (Tako je to bilo u ono doba.)
- priloška odredba namere (Osuđen je za ubistvo.)
- priloška odredba načina (Moj je otac to uvek radio na isti način.)
- priloška odredba pogodbe (Uz glavno jelo nam treba i salata.)
- priloška odredba dopuštanja (I uz sav naš trud nismo ih uspeli pobediti.)
- rekcijska dopuna prideva (Naše su oči osetljive na svetlost.)
- ... itd.
- predlozi s akuzativom:
- kroz; niz; uz; za; među; nad; pod; pred; u; na; o; po
Predloge među; nad; pod; i pred, akuzativ deli sa instrumentalom i oni u akuzativu označavaju gde se radnja završava, dok predloge u; na; o; i po deli sa lokativom i u akuzativu su uvek vezani za glagol kretanja:
- Akuzativ: Brod je uplovio u luku. (dinamički odnos)
- Lokativ: Brod je u luci. (statički odnos)
- Akuzativ: Uzeo je dete na rame.
- Lokativ: Dete je na ramenu.
Predlozi u i na mogu biti i predlozi vremena i načina:
- u jedan glas; na leto; na smrt; u ruke ...
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stanojčić, Ž. Popović, Lj. (1992). „Gramatika srpskog jezika“, Zavod za izdavanje udžbenika: Novi Sad. ISBN 978-86-17-02288-2.