Pređi na sadržaj

Al-Azem Palata (Hama)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Al Azem palata ( arap. بيت العظم </link>, Bait al-ʿAzm ) [1] je palata iz 18. veka iz perioda Osmanskog carstva u Hami, Sirija. Nalazi se u centru grada na obalama reke Oront, oko 800 metara južno od tvrđave Hama. [2] Ros Berns, autor knjige Spomenici Sirije (1999), smatra palatu Azem „jednom od najlepših otomanskih stambenih zgrada u Siriji“. [3] Palata se koristi kao regionalni arheološki muzej od 1956. [4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Palatu u Hami izgradio je osmanski guverner Damaska, Asad-paša al-Azem, 1742. godine, kao svoju rezidenciju. [2] Palata je korišćena od strane svih Azem guvernera u Hami do kraja porodične vladavine u 19. veku. [5]

Veću palatu ca istim osnovnim planom, poznatu i kao palata Al-Azem, Asad-paša je sagradio je u Damasku kada je postao guverner tog grada 1743. godine. [6]

Palata se koristi kao muzej od 1956. godine. [4] Iako je u velikoj meri oštećena tokom ustanka u Hami 1982. godine, palata je u velikoj meri obnovljena. [6]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Krajem 4. veka nove ere „Mozaik muzičara“ sa orguljama, duplim aulosom, lirom, činelama i oksivafom sa osam činija iz rimske vile u Marjaminu, Sirija. [2] [7]

Za razliku od al-Azemove palate u Damasku, palata Al-Azem u Hami ima dvorišta na svakom od svoja dva sprata. Dvorište u prizemlju ima fontanu u sredini i ukrašeno je drvećem zasađenim za hlad. Livan se nalazi na jednom kraju, kako bi se obezbedila mesta za sedenje. Svrha dvorišta na drugom spratu je da se iskoristi povetarac i hladan vazduh. [8] Stepenice vode u gornje dvorište, gde se nalazi velika prijemna soba. Fasadu štiti lučni trijem, dok je svaka površina unutar zgrade ukrašena farbanom stolarijom, trakastim kamenom i šarenim mermerom. Iznad centralnog dela izgrađena je velika kupola. [6]

Ostale prostorije u unutrašnjosti su ukrašene fontanama i oslikanim panelima ptica i drveća. [8] Pored toga, sobe koje se otvaraju u gornje dvorište sadrže prikaze „popularne tradicije“, sa kostimiranim manekenkama koje prikazuju svakodnevne scene sirijskog života. Blizu ulaznog dela nalazi se privatni hamaam („kupatilo”) Al-Azem palate. Međutim, izgleda da je hamaam bio dostupan javnosti. [5]

Manje dvorište na donjem spratu služilo je kao haramlek, odnosno porodični i ženski konak. Berns kaže da je haramlek posebno vredan pažnje. [3] Palata ima jednospratno krilo za goste na zapadnoj strani, službene prostorije na istočnoj strani, a na drugom spratu je bila porodična rezidencija. Postoji direktan ulaz u madafu i južni livan, koji takođe omogućava prolaz do službenog krila i porodične grobnice Azem. [5]

Muzej[uredi | uredi izvor]

Od 1956. u palati se nalazi muzej [4] koji prikazuje arheološke nalaze sa lokaliteta u i oko Hame, uključujući tvrđavu. Značajan eksponat je rimski mozaik iz kasnog četvrtog veka koji prikazuje muzičarke koje sviraju na orguljama, dvostruki aulos, račvaste i pravilne činele na dlanu, kitaru (vrsta lire) i oksivafi (ovde se sastoji od osam metala žute boje činije koje se igra sa dva štapa). [2] [9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ḥamāh”. Encyclopædia Britannica. 
  2. ^ a b v g Beatti 1996, str. 318
  3. ^ a b Carter, Dunston, and Thomas (2008), p. 163.
  4. ^ a b v Nilsson and Fugmann (2002), p. 62.
  5. ^ a b v Ragette 2003, str. 162
  6. ^ a b v Mannheim 2001, str. 216–217
  7. ^ Gavrili, Paraskevi. Musical scenes of Roman daily life: from the Etruscans to the end of late Antiquity (PDF) (Teza). University of Vienna. 
  8. ^ a b „Syria Gate - About Syria - the Azem Palace Museum”. Arhivirano iz originala 06. 08. 2009. g. Pristupljeno 10. 07. 2023. . Beit Al-Azem, The Azem Palace Museumat Syria Gate. Arhivirano 6 avgust 2009 na sajtu Wayback Machine
  9. ^ Gavrili, Paraskevi. Musical scenes of Roman daily life: from the Etruscans to the end of late Antiquity (PDF) (Teza). University of Vienna. 

 

Literatura[uredi | uredi izvor]