Pređi na sadržaj

Antiopa (Amazonka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Antiopa (grč. Ἀντιόπη) je u grčkoj mitologiji bila Amazonka o kojoj su pisali Higin, Diodor i Pausanija. Ponekad su je identifikovali sa Hipolitom[1], ali je Servije pisao da je ona zapravo bila Hipolitina kćerka. Prema Higinu, ona je bila Arejeva[2] i Otrerina kćerka.[3]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Prema jednom predanju, kada je Tezej učestvovao u Heraklovom uspešnom pohodu protiv Amazonki, kao deo ratnog plena je dobio njihovu kraljicu Antiopu, koju su neki nazivali Melanipa. Opet, Antiopa, Melanipa i Hipolita su prema nekim autorima, bile tri odvojene ličnosti i u vreme Heraklovog dolaska, svaka je vladala u svom gradu. Međutim, Antiopa se nije protivila, jer je bila zaljubljena u Tezeja, te mu kao dokaz ljubavi dala grad Temiskir na reci Termodon. Prema drugoj verziji, Tezej je pohodio zemlju Amazonki nekoliko godina kasnije, zajedno sa Piritojem i drugim prijateljima, ali su se Amazonke, ushićene dolaskom tako lepih ratnika, predale bez otpora. Antiopa je došla da ih pozdravi i predala Tezeju poklone, što je on iskoristio da je otme. Međutim, prema jednoj priči, među Tezejevim drugovima su bila tri brata Atinjanina, Eunej, Toant i Soloon, od kojih se ovaj poslednji zaljubio u Antiopu, ali nije imao hrabrosti da joj priđe. Zato je zamolio Euneja da ga zastupa. Antiopa je odbila ponudu posrednika, što je uzrokovalo da se mladić baci u reku Termodon i udavi. Tako je pripala Tezeju koji je otplovio sa njom.[4]

Antiopina sestra Oritija, koju takođe nekada mešaju sa Hipolitom, zaklela se da će se osvetiti Tezeju jer je lukavstvom odveo Antiopu. Ona je sklopila savez sa Skitima i povela je velike amazonske snage protiv Atinjana. Međutim, u ratu koji je usledio, Antiopa, koja je tada već bila Tezejeva supruga, herojski se borila na njegovoj strani sve dok je nije smrtno ranila Molpadija, a koju je potom ubio Tezej. Obe su sahranjene pored hrama Majke Zemlje, a jedan glineni stub je obeležavao Antiopin grob.[4] Ovaj spomenik njoj posvećen, nalazio se na ulazu u grad i pominjao ga je Pausanija.[5] Prema drugoj verziji, rat je trajao sve dok Antiopa nije posredovala i uspostavila primirje.[6]

Prema Robertu Grevsu, Antiopa je preživela rat, ali je Tezej ipak bio primoran da je ubije, kao što je delfsko proročište predskazalo, kako bi ušao u savez sa Deukalionom, kritskim kraljem i oženio se njegovom sestrom Fedrom. Naime, ljubomorna Antiopa, koja mu nije bila zakonita žena, upala je naoružana na svadbenu svečanost i zapretila pokoljem. Tezej i njegovi drugovi su otpočeli borbu sa njom i ubili je, iako mu je rodila sina Hipolita, koga su nazivali i Demofont i nikada ga nije izneverila sa drugim čovekom.[4] Međutim, neki izvori navode da ju je ubio Herakle. Naime, do Tezejevog venčanja sa Fedrom, Amazonke nisu napale Atinu, već ih je tek tada dovela ljubomorna Antiopa. Na svadbu je upala sa njima, ali su gosti zatvorili vrata i sve ih je pobio Herakle, koji je bio jedan od zvanica.[6]

Tumačenje[uredi | uredi izvor]

Prema Robertu Grevsu, scena u kojoj Antiopa upada na Fedrinu svadbu verovatno potiče sa ikone koja prikazuje Helena, koji je prilikom osvajanja nasrnuo na visoku sveštenicu, pošto je poubijao njene drugarice. Takođe, prema njegovom mišljenju, Antiopa nije postala zakonita Tezejeva žena jer je pripadala društvu koje je pružalo otpor monogamiji.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: AMAZONS
  2. ^ „Greek Myth Index: Antiope (2)”. Arhivirano iz originala 16. 12. 2010. g. Pristupljeno 06. 01. 2011. 
  3. ^ theoi.com: Ares Family; (2) MORTAL OFFSPRING
  4. ^ a b v g Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  5. ^ theoi.com: PAUSANIAS 1. 1 - 16 [1.2.1 II]
  6. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.