Artaksija I

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Artaksija I
Artaksija I
Porodica
PotomstvoArtavasdes I of Armenia, Tigranes I
DinastijaArtaksidi
Kraj Jermenije
Prethodnik-
NaslednikArtavazd I

Artaksija I je bio osnivač dinastije Artaksida, koja je vladala Jermenijom oko 2 veka. Artaksija je vladao od 189. p. n. e. do 160/159. p. n. e.

Kralj Jermenije[uredi | uredi izvor]

Pri kraju 3. veka p. n. e. Jermenija je bila podeljena nizom od 120 dominiona malih dinastija, a bili su labavo povezani pod Orontidskim kraljevima. Iako Aleksandar Veliki nije zauzeo Jermeniju tu se ipak osećao uticaj helenizma i seleukidske moći. Antioh Veliki je postavio Artaksiju kao stratega Velike Jermenije. Rimljani su pobedili Antioha Velikoga u bici kod Magnezije 190. pre n. e, pa su nakon toga Artaksiji potvrdili kontrolu nad njegovim dominionom i dali mu titulu kralja. Artaksija i Zariadris su podelili Jermeniju, tako da je Zariadris uzeo Sofenu.

Hanibal i osnivanje nove prestolnice[uredi | uredi izvor]

Kada Hanibal više nije bio siguran na Antiohovome dvoru pobegao je u Jermeniju kod Artaksije. Jedno vreme sklonio se na Artaksijinom dvoru. Predložio je Artaksiji da osnuje novu prestolnicu u području Jermenije, koje je bilo zanemareno, a pružalo je dobru prirodnu zaštitu. Pomogao je Artaksiji da osnuje jermensku prestolnicu Artaksatu na reci Araksu blizu jezera Sevan. Stanovništvo ranije jermenske prestolnice preseljeno je u Artaksatu.

Gubitak i ponovna uspostava nezavisnosti[uredi | uredi izvor]

Artaksija je tokom 179. p. n. e. bio uključen u mirovni sporazum između Eumena II i Farnaka I od Ponta. To govori da je sve vreme do 165. p. n. e. bio de fakto nezavisan vladar. Antioh IV Epifan krenuo je u istočni pohod, da vrati izgubljene istočne satrapije. Najpre je napao Jermeniju 165. p. n. e. Tom prilikom zarobio je Artaksiju. Ostavio ga je na vlasti kao zavisnoga kralja. Artaksija je nakon smrti Antioha V Eupatora iskoristio Timarhovu pobunu protiv Seleukidskoga carstva, tj protiv Demetrija I Sotera. Udružio se sa Timarhom sa ciljem da se oslobodi seleukidske kontrole i da obnovi nezavisnost Jermenije. Timarhova pobuna nije uspela, ali Artaksija je uspeo da obnovi nezavisnost. Artaksija I je obnovio nezavisnost oko 162. pre n. e, jer tada je predložio Arijaratu V da podele Sofenu duž gornjega Tigra. Arijarat se međutim nije složio sa njegovim predlogom.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Bio je oženjen za Satenik, ćerku kralja Alana. Imali su šest sinova, a najznačajniji su Artavazd I od Jermenije, koji je vladao Jermenijom od 160. p. n. e. do 115. p. n. e. i Tigran I, koji je vladao od 115. p. n. e. do 95. p. n. e. Artaksiju je oko 160. p. n. e. nasledio na njegov sin Artavazd I.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]