Atanasije Petrović Taško

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Atanasije Petrović
Puno imeAtanasije Petrović Taško
Datum rođenja(1866-05-11)11. maj 1866.
Mesto rođenjaKruševoOsmansko carstvo
Datum smrti15. januar 1905.(1905-01-15) (38 god.)
Mesto smrtiKumanovoOsmansko carstvo

Atanasije Petrović Taško (Kruševo, 11. maj 1866Kumanovo, 1905) bio je srpski sveštenik i protojerejski namesnik skopskog mitropolita u Kumanovu krajem 19. i početkom 20. veka.

Taško je bio Cincar iz Kruševa, a u Kumanovo je došao po zanatu, budući da je bio terzija. U Kumanovu se oženio ćerkom jednog lokalnog trgovca i zapopio se oko 1895. godine.[1]

Odbijanje Srba u okolini Kumanova, prvenstveno u oblasti Kozjačija i prilično izražena srpska nacionalna svest kojoj je Taško imponovao neobazirujući se na pretnje VMRO-a koji mu je pretio ubistvom ako se ne izjasni kao Bugarin imponovali su Srbima u Kumanovu i okolini. Kada je osnovana srpska četnička organizacija prota Taško je postao vođa kumanovskog odbora srpske četničke organizacije. Teroristi VMRO-a ubili su ga u Kumanovu 15. 1. 1905. godine.[2][3][4] U cilju osvete za ubistvo prote Taška, članovi srpske revolucionarne organizacije iz Kumanova su ubili egzarhijskog protu Aleksandra,[5] četrdesetog dana od smrti prote Taška, u vreme kada je Tašku držan parastos.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vardar kalendar 1 (1906), 77.
  2. ^ Vučetić, Biljana (2007). „Sećanja Antonija Todorovića na revolucionarnu akciju srpskog naroda u Turskoj 1904-1914” (PDF). Mešovita građa. 28: 256-305. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 10. 2015. g. Pristupljeno 06. 08. 2017. 
  3. ^ V. Ilić, Srpska četnička akcija 1903-1912, Beograd 2006, 48.
  4. ^ S. Krakov, Plamen četništva, Beograd 1930, 182-190.
  5. ^ Vučetić, Biljana (2007). „Prilog za biografiju Antonija Todorovića (1880-1971)” (PDF). Istorijski časopis. 55: 265-277. Arhivirano iz originala (PDF) 24. 03. 2018. g. Pristupljeno 06. 08. 2017. 
  6. ^ Milan Ž. Trajković, Delovanje VMRO u kumanovskoj kazi skopskog sandžaka 1904/1905 godine, Državnost, demokratizacija i kultura mira (II tom), Filozofski fakultet u Nišu, 2015, 88 str.