Autožir
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a9/Montgomerie.merlin.b8mr.autogyro.arp.jpg/300px-Montgomerie.merlin.b8mr.autogyro.arp.jpg)
Autožir (žiroplan, žirokopter) je vrsta vazduhoplova kod kojeg se vučna sila obezbjeđuje vučnom ili potisnom elisom, a uzgon sa obrtnim krilom (rotorom), bez sopstvenog pogona.
Razvoj i upotreba[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/44/Cierva_C30A_Autogiro_%285781196879%29.jpg/300px-Cierva_C30A_Autogiro_%285781196879%29.jpg)
Prvi autožir je napravio Španac Huan Sijerva (Juan de la Cierva) 1922. S njime 9. januara 1923. vrši probni let dužine 183 metra u blizini Madrida. Njegov autožir je imao krila i rotor kojim se nije moglo upravljati. Imao je trup sličan avionu, s vučnom elisom, a iznad trupa montiran nosač za rotor prečnika 12 metara. Mala krila su služila za smještaj kontrolnih površina, zajedno s repom.
Dalji razvoj je doveo do autožira s krilima i upravljivim rotorom. Rotor je imao pokretni kinematski zglob i ovo je omogućavalo upravljanje autožira po pravcu. Ovaj tip a polijeće tako da se horizontalni rotor počne okretati pod djelovanjem vazdušne struje (od kretanja naprijed pod uticajem vučne elise). Kad se glavni rotor vrti dovoljno brzo (80-150 obrtaja u minuti), uzgon rotora je bio dovoljan da podigne autožir sa zemlje, i dalje se kretao kao i avion. Prednost je bila izuzetno mala brzina uzleta - 30-40 km/h.
Sa autožirom bolje konstrukcije po imenu C-8 Sijerva 1928. posjećuje Pariz i London. Dalji razvoj dovodi do autožira bez krila, do mogućnosti promjene koraka elise, i tako dalje. Do Drugog svjetskog rata je proizvedeno nekoliko komercijalno uspjelih tipova u raznim zemljama, a neki se koriste i u Drugom svjetskom ratu. Međutim poslije rata uglavnom se napuštaju zbog razvoja helikoptera.
Prednosti i nedostaci[uredi | uredi izvor]
Prednost autožira nad avionom je mala dužina polijetanja i slijetanja, velika razlika najveće i najmanje brzine leta, sigurnost uzlijetanja. Mane su mala nosivost, slaba poprečna stabilnost, manja brzina leta, teže pilotiranje i osjetljivost rotorske konstrukcije.
U odnosu na helikopter, mana mu je što ne može da polijeće i slijeće vertikalno iz mjesta, i da lebdi u vazduhu na jednom mjestu.
Autožir je poslužio kao osnova za dalji razvoj helikoptera i konvertiplana.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija. 1. Beograd: Vojnoizdavački zavod. 1970. str. 362—363.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Avro Cierva C.30A Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016)
- 18A žiroplan
- Britansko žiroplansko udruženje Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. maj 2009)
- ČPP o žiroplanima
- Istorija