Pređi na sadržaj

Ahmesov papirus

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Deo Ahmesovog papirusa

Ahmesov papirus je staroegipatski papirus koga je pronašao Aleksandar Henri Rajnd, škotski švercer egipatskih relikvija, 1858. godine u Luksoru u oblasti Tebe u ruševinama manje građevine pored Rameseuma (Ramesseum), zbog čega se često spominje kao Rajndov papirus ili Bremner-Rajndov papirus. Od 1863. godine se nalazi se u Britanskom muzeju.

Datiran je u vreme oko 1650. p. n. e., tokom vladavine faraona Apepija Prvoga (Hyksos Pharaoh, Apepi I) iz XV dinastije (v. Spisak faraona), ali je u uvodu papirusa Ahmes zapisao da prepisuje sa jednog još starijeg iz perioda Amen-em-het-a Trećeg (Amenemhet III, 1842—1797. p. n. e.), što bi trebalo da je 200 godina starije, ne spominjući ime prethodnog autora. Pismo kojim je pisano je hijeratičko.

Ahmesov rukopis počinje tekstom:

ISPRAVAN RAČUN UVOD U ZNANjA O SVEMU POSTOJEĆEM I SVE MRAČNE TAJNE OVAJ SPIS JE NAPISAN GODINE 33 ČETVRTOG MESECA PLAVNE SEZONE POD VLAŠĆU KRALjA GORNjEG I DONjEG EGIPTA AUSER RE OBDARENOG ŽIVOTOM PREMA ONOM ŠTO PRETHODNO BI ZAPISANO U VREME KRALjA GORNjEG I DONjEG EGIPTA NEMAET RE JA AHMES ZAPISAH OVO

Ovakav predgovor samo govori u prilog da su staroegipatski sveštenici čak i ovako praktične matematičke spise sa opisom običnih aritmetičkih radnji pokrivali velom tajanstvenosti i mistike.

Sadržaj papirusa[uredi | uredi izvor]

Sa jedne strane je opis deljenja broja 2 neparnim brojevima od 3 do 101. U stvari, prikazano je kako se razlomci sa brojiocem 2 mogu razložiti na jedinične razlomke.

Sa druge strane je prikazano 87 problema i zadataka iz geometrije i algebre svaki sa sopstvenim rešenjem. Mnogi od tih zadataka bili su „Odredi broj“. Jedan od ahmesovih zadataka glasio je: „Gomila, njene dve trećine, jedna polovina i tri sedmine, sabrane zajedno daju 33. Odredi gomilu“. Neki su bili očigledno samo za zabavu, na primer: „Ima 7 kuća, u svakoj kući ima po sedam mačaka, svaka mačka ubija sedam miševa, svaki miš pojede po sedam klasova pšenice. Svaki klas pšenice će dati 7 hektara zrna. Koliko je žita spaseno"? Većina zadataka je vezana za svakodnevni život(za hleb, ishranu stoke, itd.)...

Smatra se najznačajnijim i najvrednijim matematičkim dokumentom Egipatske civilizacije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Richard Gillings (1972). Mathematics in the Time of the Pharaohs. New York: Dover Publications. ISBN 9780-486-24315-3. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]