Balatonboglar
| Balatonboglar mađ. Balatonboglár | |
|---|---|
 Pogled sa brda | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Južna prekodunavska |
| Županija | Šomođ |
| Srez | Fonjod |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2022. | 5.381[1] |
| — gustina | 177,06 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 46° 46′ 42″ S; 17° 39′ 18″ I / 46.77845° S; 17.65488° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 32,04 km2 |
  Balatonboglar Balatonboglar na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 8630 |
| Pozivni broj | (+36) 85 |
| Veb-sajt | |
| http://www.balatonboglar.hu/ | |
Balatonboglar (mađ. Balatonboglár) je grad u Mađarskoj. Balatonboglar je grad u okviru županije Šomođ.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Balatonboglar je odmaralište koje se nalazi na južnoj obali jezera Balaton u županiji Šomođ u Mađarskoj. To je zvanični centar vinske regije Balatonboglar i često se naziva „gradom grožđa i vina“.
Između 1979. i 1991. Balatonboglar je formirao jedno naselje zajedno sa Balatonlelom pod imenom Boglarlele.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Region je naseljen više od šest hiljada godina, a samo područje je prvi put dokumentovano 1211. godine. Prvo kupalište osnovano je 1904. godine, a Balatonboglar je proglašen za lekovito kupatilo 1912. Balatonboglar i Balatonlele su bili ujedinjeni kao Boglarele od 1979. do 1. oktobra 1991. godine.
Vidikovac Ksantus, simbol grada, nalazi se na vrhu brda i dobro je osvetljen noću. Ime je dobio po Džonu Ksantusu de Vesiju.
Između 1940. i 1944. godine ovde je izgrađena i radila poljska gimnazija i licej, koji je služio za školovanje dece poljskih izbeglica. Na čelu škole bio je katolički sveštenik Bela Varga, kasnije predsednik Narodne skupštine. Škola je važna uspomena i mesto sećanja za Poljake u Mađarskoj.[2]
Od 1. januara 1979. pripojen je Balatonleleu, pod imenom Boglarlele, koji je status grada dobio 9. januara 1986. godine. Posle promene režima, na osnovu lokalnog referenduma, ova dva naselja su ponovo postala nezavisna, počev od 1991. godine.[3]
Katolička crkva izgrađena 1932. godine čini centar grada. Najstariji sačuvani arhitektonski spomenik je klasicistički zamak sagrađen 1835. godine, koji danas čini centar državne vinarije.
Od 1987. godine mesto je međunarodni grad vina i grožđa. BB - Balatonboglari Borgazdašagi Rt. Najveća kompanija za proizvodnju vina u regionu Južnog Balatona.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Tokom popisa iz 2011. godine, 83,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 2,5% Nemci i 0,2% Poljaci (16% se nije izjasnilo).
Verska raspodela je bila sledeća: rimokatolici 54,7%, reformisani 5,2%, luterani 2,6%, grkokatolici 0,4%, bez veroispovesti 8,8% (27% se nije izjasnilo).[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ [1] at the Hungarian Central Statistical Office. 24. January 2023
- ^ Buskó András (szerk.): Lengyel emlékhelyek. Budapest, 2003. 102. o. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. februar 2016), wysocki.hu
- ^ „Idegenvezetővel a Balaton körül – Balatonboglár – 1. rész” (na jeziku: magyar). Felsőfokon.hu. 2012-07-08. Arhivirano iz originala (html) 2020-02-28. g. Pristupljeno 2020-02-28.
- ^ Balatonboglár Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
