Balaton (jezero)
Balaton | |
---|---|
Koordinate | 46° 50′ 42″ S; 17° 44′ 20″ I / 46.845° S; 17.738889° I |
Pritoke | Zala |
Otoke | Šio |
Zemlje basena | Mađarska Vesprem, Šomođ, Zala |
Maks. dužina | 77 km |
Maks. širina | 14 km |
Površina | 592 km2 |
Pros. dubina | 3,2 m |
Maks. dubina | 12,2 m |
Nad. visina | 104 m |
Naselja | Kesthelj, Šiofok, Balatonfired |
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi |
Balaton (mađ. Balaton, lat. Lacus Pelso, nem. Plattensee, srp. Blatno jezero, sloven. Blatenské jazero) je najveće jezero u srednjoj Evropi, i nalazi se u Mađarskoj.[1] Reka Zala je najveća utoka jezera a kanalizovan Šio je jedina otoka iz jezera.
Sa površinom od 592 km², dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 km, jezero se nalazi na 104 metara nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 m (prosečna dubina je 3,2 m).
Ime[uredi | uredi izvor]
Postoji nekoliko varijanti o poreklu imena Balaton (mađ. Balaton).
- Opisni prevod bi dao značenje „Blatno jezero”, što daje prilog tezi da ime potiče od slovenske reči blato. Međutim Bala (mađ. Bala) nema više nikakvo značenje u modernom mađarskom jeziku, dok ton (mađ. ton), ima značenje „na jezeru”.
- Za vreme Rimskog carstva jezero se zvalo Plitko jezero (lat. Lacus Pelso), dok su Nemci koristili naziv (nem. Plattensee), koje ima isto značenje kao i na latinskom jeziku.
Klima[uredi | uredi izvor]
Jezero Balaton, sa povećanim atmosferskim padavinama, utiče na klimu okoline; ima više oblačnih dana, manju varijaciju temperature nego ostali deo Mađarske. Tokom zime površina jezera je obično zamrznuta.
Turizam je veoma razvijen, najveći promet je od juna do septembra, gde je prosečna temperatura vode 25 °C. Za vreme jačih zima organizuje se pecanje na ledu i tako produžava turistička sezona.
-
Mapa Balatona
-
Satelitski snimak Balatona
-
Zala pritoka Balatona
Naselja uz Balaton[uredi | uredi izvor]
Severna strana[uredi | uredi izvor]
Od istoka ka zapadu:
Balatonfekajar (Balatonfőkajár) - Balatonkaratja (Balatonakarattya) - Balatonkeneše (Balatonkenese) - Balatonfizfe (Balatonfűzfő) - Balatonalmadi (Balatonalmádi) - Alšoerš (Alsóörs) - Paloznak (Paloznak) - Čopak (Csopak) - Arač (Arács) - Balatonfired (Balatonfüred) - Tihanj (-{Tihany}) - Asofe (Aszófő) - Ervenješ (Örvényes) - Balatonudvari (Balatonudvari) - Fevenješ (Fövenyes) - Balatonakali (Balatonakali) - Zanka (Zánka) - Balatonsepezd (Balatonszepezd) - Sepezdfirde (Szepezdfürdő) - Revfilep (Révfülöp) - Palkeve (Pálköve) - Abrahamheđ (Ábrahámhegy) - Balatonrendeš (Balatonrendes) - Badačonjtomaj (Badacsonytomaj) - Badačonj (Badacsony) - Badačonjteremic (Badacsonytördemic) - Sigleget (Szigliget) - Balatonederič (Balatonederics) - Balatonđerek (Balatongyörök) - Vonjarcvašheđ (Vonyarcvashegy) - Đenešdiaš (Gyenesdiás) - Kesthelj (Keszthely).
Južna strana[uredi | uredi izvor]
Od istoka ka zapadu:
Balatonakaratja (Balatonakarattya) - Balatonaliga (Balatonaliga) - Balatonvilagoš (Balatonvilágos) - Šošto (Sóstó) - Sabadifirde (Szabadifürdo) - Šijofok (Siófok) - Seplak (Széplak) - Zamardi (Zamárdi) - Santodi (Szántód) - Balatonfeldvar (Balatonföldvár) - Balatonsarso (Balatonszárszó) - Balatonsemeš (Balatonszemes) - Balatonlele (Balatonlelle) - Balatonboglar (Balatonboglár) - Fonjod (Fonyód) - Belatelep (Bélatelep) - Balatonfenjveš (Balatonfenyves) - Balatonmarijafirde (Balatonmáriafürdő) - Balatonkerestur (Balatonkeresztúr) - Balatonberenj (Balatonberény) - Fenekpusta (Fenékpuszta)
Istorija i zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- Bitka pod imenom Balatonska ofanziva (nem. Operation Frühlingserwachen) se odigrala tokom Drugog svetskog rata. Bitka je bila kontraofanziva Nemačke 6. SS Pancir divizije protiv nadolazeće Crvene armije. Odigrala se između 6. i 16. marta 1945. godine i rezultovala je pobedom Crvene armije.
- Nekoliko Iljušina je nađeno i izvučeno iz jezera, što je ostatak iz vremena komunističke Mađarske.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Balaton, plaža
-
Balaton, motiv
-
Trajekt na Balatonu
-
Balaton, luka
-
Zalazak sunca na Balatonu
-
Balaton noću
-
Balaton iz vazduha
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- László Trunko (2000). Sammlung geologischer Führer Band.91. ISBN 978-3-443-15073-0.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanična stranica Balatona (Mađarski, Nemački, Engleski)
- Turističke informacije (Engleski)
- Vodič kroz Balaton
- Turističke informacije sa slikama - OHB (Engleski)
- Galerija slika
- Balaton - Svetska baza podataka (Engleski)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pongrác Galsai: Der Balaton. Landschaft und Geschichte, Corvina Verlag, Budapest. . 1978. ISBN 978-3-87680-749-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - Anasztázia Koncz: Balaton: Bildband, Corvina Verlag, Budapest. Balaton: Bildbd. Corvina K. 1986. ISBN 978-963-13-2206-4.
- Francé, R.: Balaton-Ausschuß der Ungarischen Geographischen Gesellschaft: Resultate der wissenschaftlichen Erforschung des Balatonsees, Wien, Commissionsverlag
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 99. ISBN 86-331-2075-5.