Baščanska ploča

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Baščanska ploča je jedan od najstarijih pronađenih spomenika napisan na glagoljici, koji potiče iz 11. veka.[1] [2] Tabla je nađena u crkvi Svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na ostrvu Krk[2] 1851.

Od 1934. original se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.[3][4] Još dva dela nađena su 1957. godine.

Baščanska ploča

Uklesani kamen beleži donaciju zemlje od hrvatskog kralja Zvonimira benediktinskom manastiru za vreme opata Držihe. Natpis je uklesan glagoljicom na starohrvatskom, koji je mešavina čakavskog narečja i crkvenoslovenskog jezika.[2]

Ploča je prikazana na novčanici od 100 kuna, koja je izdavana između 1993. i 2002.[5]

Ploča je od kamena, širine 197 cm, a debljine 8 cm.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

  1. invokacija (dozivanje Boga),
  2. zapis opata Držihe kojim tvrdi da je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir poklonio crkvi Svete Lucije zemljište za šta navodi svedoke,
  3. svedočenje opada Dobrovita da je sa devetero braće sagradio crkvu za vreme kneza Kosmata.

Natpis na Baščanskoj ploči[uredi | uredi izvor]

Transkripcija teksta Bašćanske ploče na latinici i tekst pretočen u savremeni srpski književni jezik:[4]

Originalan tekst Isti tekst na srpskom

V ime Oca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o ledine juže da Zvonimir, kralj hrvatskij v dni svoje v svetuju Luciju. Mi župan Desimira Krbave, Mratinac Luce, Pribineb pos'l Vinodole, Jakov v otoce. Da iže poreče, klni i Bog i dvanajst apostola i četiri evanjelisti, i svetja Lucija. Amen. Da iže sde žive, ta moli za nje Boga. Az opat Dobrovit z'dah crekv siju i svojeju bratiju s devetiju v dni kneza Kosmata obladajućago vsu Krainu: I beše v ta dni Mikula v Otočci s svetju Luciju v jedino.

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat (ava) Držiha pisah ovo o ledini koju je dao Zvonimir, kralj hrvatski, u dane svoje (vladavine) Svetoj Luciji (manastirskoj zajednici). Mi (smo svjedoci događaja): župan Desimir iz Krbave, Martinac iz Like, Pribeneb iz Vinodola, Jakov sa ostrva. Ako ko porekne ovo, prokleo ga Bog i dvanaest apostola i četiri jevanđelista i Sveta Lucija. Amin. Onaj ko ovde živi, nek moli za nas Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane (samostan) Svetog Nikole u Otočcu sa Svetom Lucijom u zajednici.

Kao dokaz postojanja hrvatskog kralja Zvonimira dugo se navodila Baščanska ploča koju su ideolozi hrvatstva nazivali “temeljnim spomenikom hrvatske pismenosti” i datirali su je u 11. vijek. Na toj ploči jedan sveštenik spominje kralja Zvonimira. Ploču je pronašao Petar Dorčić, koji ju je predstavio Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom.

Inspiracija[uredi | uredi izvor]

Baščanska ploča je nadahnula kompozitore i pesnike: K. Fribeca (kantata za sola, hor i komerni orkestar, 1977.); S. Šuleka (muzika za hor a kapela, 1980.) i Lj. Kuntarića. O Baščanskoj ploči pesme su napisali: Vladimir Nazor, Silvije Strahimir Kranjčević i Josip Pupačić.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Margetić 2007, str. 11–12
  2. ^ a b v g Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 46. 
  3. ^ „Bašćanska ploča”. ihjj.hr (na jeziku: Croatian). Institute of Croatian Language and Linguistics. Arhivirano iz originala 23. 10. 2014. g. Pristupljeno 18. 10. 2014. 
  4. ^ a b v „Bašćanska ploča”. info.hazu.hr. Pristupljeno 17. 1. 2022. 
  5. ^ Features of Kuna Banknotes Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. maj 2009): 100 kuna Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. jun 2011) (1993 issue) & 100 kuna Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. jun 2011) (2002 issue). – Retrieved on 30 March 2009.


Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]