Pređi na sadržaj

Bejhan-sultanija (ćerka Ibrahima)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sultanija Bejhan
Lični podaci
Datum rođenja29. jun 1645.
Mesto rođenjaIstanbul, Osmansko carstvo
Datum smrti5. mart 1701.(1701-03-05) (55 god.)
Mesto smrtiIstanbul, Osmansko carstvo
GrobSulejmanija
Porodica
Supružnik
  • Kučuk Hasan-paša (v. 1646 —  s. 1647)
  • Hezarpare Ahmed-paša (v. 1647 —  s. 1648)
  • Halidži Mustafa-paša (v. 1653 —  s. 1671)
  • Uzun Ibrahim-paša (v. 1672 —  s. 1683)
  • Bijikli Mehmed-paša (v. 1689 —  s. 1698)
PotomstvoHusein-beg
Roditeljisultan Ibrahim
Turhan Hatidže
DinastijaOsmanska dinastija
sultanija Osmanskog carstva

Sultanija Bejhan je bila ćerka sultana Ibrahima i sultanije Turhan.

Detinjstvo - prvi i drugi brak

[uredi | uredi izvor]

U nekim haremskim dokumentima je ponekad nazivaju i Bibi-sultanijom ili Bidžan-sultanijom.

Otac ju je sa godinu dana udao za Kučuk Hasan-pašu, koji je umro godinu dana kasnije.[1]

Nakon smrti prvog supruga, otac je kao dvogodišnju devojčicu udaje za velikog vezira Hezarpazare Ahmed-pašu. Veruje se da se supruga Ahmed-paše svidela sultanu, koju je Ibrahim uzeo u svoj harem. U zamenu za nju, dodelio mu je titulu zeta dinastije, oženivši ga svojom kćeri Bejhan.

Pod pritiskom sultana , Ahmed-paša se razveo od svoje žene i 16. septembra 1647. godine se oženio Bejhan sultanijom. Venčanje je održano u Starom dvoru, gde je Bejhan bila ispraćena u Ahmed-pašinu palatu, koja je bila po drugi put nevesta, u Ahmed-pašinu palatu, ukrašenu draguljima. Pričalo se da je povorka ispraćena podrugljivim pogledima ljudi.[1]

Ni njen drugi brak nije potrajao , jer je Ahmed-paša pogubljen 7. avgusta 1648. godine.

Treći i četvrti brak

[uredi | uredi izvor]

1653. godine ju je majka Valide Turhan-sultanija udala za Halidži Mustafa-pašu, koji je bio admiral flote 1656. godine, i kasnije namesnik Egipta. Sultanija Bejhan je dugo bila udata za ogov pašu, koji je umro 1671. godine.

Udata je ponovno 1672. godine za namensika Budima Uzun Ibrahim-pašu. Veruje se da je duboko volela pašu. Tokom opsade Beča 1683. godine , Osmanlije su doživele težak poraz, zbog čega je sultan Mehmed IV pogubio 1683. godine.

Sa Ibrahim-pašom imala je sina Hasana, koji je umro nekoliko meseci nakon rođenja.

Poslednji brak

[uredi | uredi izvor]

Bejhanin polubrat Sulejman II ju je udao 1689. godine za Bijikli Mehmed-pašu, koji je bio veliki vezir za vreme Bejhaninog bratanića Mustafe II. Bila je bliska sa svojom snahom Gulnuš-sultanijom. Brak je trajao do pašine smrti 1698. godine. Sa njim je imala sina Huseina.

Zanimljivosti

[uredi | uredi izvor]

Sultanija Bejhan je najdugovečnije dete sultana Ibrahima i sultanije Turhan. Navodi se da je imala palatu u Jedrenu, koja je izgorela za vreme vladavine njenog nećaka Mustafe II .

Bejhan je 1672. godine zajedno sa svojom sestrom Gevherhan-sultanijom, majkom i snahom Gulnuš-sultanijom pratila svog brata Mehmeda IV u njegovoj kampanji na Kamjanjec-Podiljski. Tokom 1674. godine, primala je istu isplatu kao sultanija Gevherhan od 680 akči, na osnovu čega se može zaključiti da je bila rođena sestra sultana, dok su njene ostale rođene sestre, sultanija Ajše i sultanija Atike već bile mrtve. Nakon što je sultan pogubio Ibrahim-pašu, to je stvorilo razdor između sultanije i njenog brata Mehmeta IV. Bejhan je napustila prestonicu i prešla da živi u Jedrenu, sa svojom sestrom Gevherhan.

Dobrotvorne organizacije

[uredi | uredi izvor]

Bejhan je stvorila niz znamenitosti u Istanbulu. 1665. napravila je fontanu u ime svog oca u Konji. Iste godine napravila je dve narodne kuhinje. Imala je zadužbine i u Jedrenu i u Istanbulu. 1673. napravila je džamiju i medrese u Manisi. U Jedrenu je imala svoju kuću. Posle njene smrti, njena imovina je konfiskovana u korist carske blagajne.

Umrla je 5. marta 1701. godine, tokom Ramazana. Sahranjena je sledećeg dana u mauzoleju Sulejmana Veličanstvenog u Istanbulu.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „Dočeri Ibragima”. Osmanskaя Imperiя (na jeziku: ruski). 2018-02-26. Pristupljeno 2021-11-04.