Biblioteka Muzeja Vojvodine
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/61/Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_2.jpg/220px-Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_2.jpg)
Biblioteka Muzeja Vojvodine je specijalna biblioteka, čiji fond čini literatura vezana za sve oblasti kojima se bavi Muzej, a to su arheologija, etnologija, istorija, istorija umetnosti, numizmatika i muzeologija, odnosno literatura koja omogućava sistematsko proučavanje istorije Vojvodine – od najstarijih vremena, kao i materijalne i duhovne kulture etničkih grupa koje u njoj žive.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/82/Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_1.jpg/220px-Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_1.jpg)
Oformljena je 1952. godine u okrilju Vojvođanskog muzeja, kada je ceo knjižni fond, koji se do tada nalazio u priručnim zbirkama, smešten na jedno mesto i kada je dobila svog prvog bibliotekara – Milicu Marković. Integracijom Vojvođanskog muzeja i Istorijskog muzeja Vojvodine u jedinstvenu ustanovu pod nazivom Muzej Vojvodine došlo je i do integracije njihovih biblioteka (1992).
Veoma važan deo fonda Biblioteke čine najznačajniji evropski arheološki, etnološki i istorijski časopisi, kao i katalozi izložbi i muzeja. Posebno mesto zauzimaju i biblioteke celine (biblioteka arheologa Miloja Vasića, arheologa Bogdana Bruknera, etnologa Mirjane Maluckov, arheologa Miodraga Girića i istoričara Ranka Končara), biblioteka Istorijskog arhiva Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine i biblioteka Centra Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine za političke studije i marksističko obrazovanje „Stevan Doronjski“.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_3.jpg/220px-Biblioteka_Muzeja_Vojvodine_3.jpg)
Kataloško-bibliografska obrada publikacija vrši se elektronski, a zasnovana je na primeni jedinstvenih nacionalnih i međunarodnih standarda. Bibliotečka građa pretražuje se putem lisnog alfabetskog kataloga i elektronskog kataloga. Najvažniji vid nabavke publikacija je razmena, koja se vrši sa 81 ustanovom u zemlji i 213 ustanova u inostranstvu.
Bibliotečki fond danas čine 35.293 monografske publikacije, 22.933 godišta serijskih publikacija, 10.985 publikacija iz biblioteke Centra Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine za političke studije i marksističko obrazovanje „Stevan Doronjski“ i 9.852 publikacije iz biblioteke Istorijskog arhiva Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine.
Korisnici Biblioteke Muzeja Vojvodine su, pre svega, radnici Muzeja, ali i naučnici, istraživači, studenti, đaci i dr.
Od samog osnivanja Biblioteka je imala značajnu ulogu u praćenju i razvoju bibliotečke delatnosti u Vojvodini. Od 1953. do 1967. godine vodila je centralnu kartoteku muzejskih biblioteka Vojvodine.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Poljak 2017, str. 197–223
Literatura[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |