Bitka kod Kvito Kvanavalea

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Kvito Kvanavalea
Deo Građanskog rata u Angoli i Južnoafričkog graničnog rata
Bitka kod Kvito Kvanavalea na karti Angole
Mavinga
Mavinga
Jamba
Jamba
Menongve
Menongve
Kvito Kvanavale
Kvito Kvanavale
Rundu
Rundu
Luanda
Luanda
Bitka kod Kvito Kvanavalea na karti Angole
Vreme14. avgust 1987 - 23. mart 1988.
Mesto
Sukobljene strane

Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole (UNITA)

Južnoafrička Republika Južnoafrička Republika

Angola Narodna Republika Angola

Kuba Kuba

Jugozapadnoafrička narodna organizacija

Afrički nacionalni kongres

Komandanti i vođe
Arlindo Pena Ben-Ben
Abreu Kamotreiro
Demostenes Amos Čilingutila
Južnoafrička Republika Magnus Malan
Južnoafrička Republika Andreas Libenberg
Južnoafrička Republika Deon Fereira
Južnoafrička Republika Pit Muler
Antonio Fransa
Sovjetski Savez Pjotr Gusev
Kuba Ulises Roseales del Toro
Kuba Arnaldo Očoa
Kuba Leopoldo Sintra Frijas

Bitka kod Kvito Kvanavalea odigrala se od 14. avgusta 1987. do 23. marta 1988. južno i istočno od grada Kvito Kvanavale, Angola, a vodile su ju Narodne oružane snage za oslobođenje Angole (FAPLA) i savetnici i vojnici iz Kube, SSSR-a, Vijetnama, ANK i SVAPO protiv Južnoafričke Republike, i vojnika Nacionalne unije za potpunu nezavisnost Angole (UNITA) tokom Građanskog rata u Angoli i Južnoafričkog graničnog rata. Bitka je bila najveći sukob tokom građanskog rata u Angoli i najveća konvencionalna bitka na afričkom kontinentu od Drugog svetskog rata.[1] UNITA i njeni južnoafrički saveznici porazili su veliku ofanzivu FAPLA-e prema Mavingi, sačuvavši kontrolu nad južnom Angolom. Potom su pokrenuli neuspelu kontraofanzivu na odbrambene položaje FAPLA oko reke Tumpo istočno od Kvito Kvanavalea.

Posle brojnih neuspešnih pokušaja da zauzmu naselja 1986. godine, osam brigada FAPLA okupilo se za poslednju ofanzivu — Operaciju Saludando Oktubre – u avgustu 1987. uz veliku podršku jednog od najbližih vojnih saveznika Angole, Sovjetskog Saveza.[2] Ofanziva FAPLA-e imala je oblik dvostranog, višedivizijskog pokreta prema jugu prema Mavingi, glavnom uporištu UNITA i logističkom centru.[2] Kada je Mavinga bila u njenim rukama, FAPLA je nameravala da protera preostale pobunjenike iz provincije Moksiko i otvori put za konačni napad na štab UNITA u Džambi.[2] Sovjetski Savez je isporučio FAPLA-i novu vojnu opremu u vrednosti od preko milijardu dolara za potrebe ove ofanzive, a između 4 i 9 sovjetskih savetnika bilo je pridruženo svakoj jedinici FAPLA na nivou brigade.[3]

Južnoafrička Republika, koja je delila zajedničku granicu sa Angolom preko sporne teritorije Jugozapadne Afrike (Namibija), tada je bila rešena da spreči FAPLA da preuzme kontrolu nad Mavingom i dozvoli borcima Narodnooslobodilačke vojske Namibije (PLAN) da dejstvuje u regionu.[4] Saludando Oktubre je podstakao Južnoafričke odbrambene snage (SADF) da podrže odbranu Mavinge i pokrenu operaciju Moduler sa ciljem da se zaustavi napredovanje FAPLA-e. Posle nedelja preliminarnih okršaja, dve armije su se srele na reci Lomba 6. septembra.[5] Tokom septembra i oktobra, SADF je odbio nekoliko pokušaja FAPLA da pređe Lombu i uništio većinu vitalne opreme za premošćivanje ove poslednje.[2] Ponovljeni kontranapadi SADF-ove 61. mehanizovane bataljonske grupe su rezultovali uništenjem 47. brigade FAPLA-e i gubitkom njenih preostalih mostobrana, a ostatak jedinica FAPLA-e je odgurnut nazad prema Kvito Kvanavaleu.[6]

Tokom druge faze kampanje, SADF i UNITA su napravili nekoliko neuspešnih pokušaja da opkole i unište preživele snage FAPLA pre nego što su uspele da uspostave nove odbrambene položaje istočno od Kbito Kbanavale,a inicijativa poznata kao operacija Huper.[7] Međutim, FAPLA je uspela da koncentriše svoje snage unutar skučenog perimetra između reka Kbito, Tumpo i Dala poznatog kao „Tumpo trougao“.[2] Ovde su bile zaštićene terenom i velikim minskim poljima. Takođe su bili pojačani brojnim kubanskim oklopnim i motorizovanim jedinicama, koje su postale direktnije posvećene borbama po prvi put od početka kubanske vojne intervencije u Angoli 1975. godine.[8] SADF i UNITA su pokrenuli šest teških napada na Tumpo trougao pod okriljem operacije Paker. Odbrambene FAPLA i kubanske trupe držale su svoje linije u Tumpo trouglu.[9] SADF i UNITA su se povukli u martu 1988, nakon postavljanja niza minskih polja jugoistočno od Kvito Kvanavalea da bi odvratili od obnovljene ofanzive FAPLA-e.[9]

Obe strane su tvrdile da su pobedile.[10][11] Kubanski i FAPLA branioci su protumačili kampanju SADF-a na trouglu Tumpo kao deo većeg napora da se zauzme sam grad Kbito Kbanavale i predstavili su svoj stav kao uspešnu odbrambenu akciju. SADF je tvrdio da je uspeo u svojim osnovnim ciljevima zaustavljanja ofanzive FAPLA tokom kampanje na reci Lomba bez potrebe da se zauzme Kbito Kbanavale, što bi dovelo do neprihvatljivih gubitaka za njene ekspedicione snage.[12][13][5]

Danas neki pripisuju zasluge za bitku kod Kbito Kbanavalea za početak prve runde trilateralnih pregovora, uz posredovanje Sjedinjenih Država, što je obezbedilo povlačenje Kubanaca i južnoafričkih trupa iz Angole i Namibije do 1991. godine.[14]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mills & Williams (2006)
  2. ^ a b v g d Stapleton, Timothy (2010). A Military History of South Africa: From the Dutch-Khoi Wars to the End of Apartheid. Santa Barbara: Praeger Security International. str. 169–185. ISBN 978-0313365898. 
  3. ^ Vanneman 1990, str. 76
  4. ^ Kanet, Roger (1987). The Soviet Union, Eastern Europe, and the Third World. Cambridge University Press. str. 44–46. ISBN 978-0-521-34459-3. 
  5. ^ a b George 2005, str. 214
  6. ^ Scholtz 2013, str. 253
  7. ^ Scholtz, Leopold (2010). „The South African Strategic and Operational Objectives in Angola, 1987–88”. South African Journal of Military Studies. 38 (1): 81—97. Arhivirano iz originala 27. 1. 2017. g. 
  8. ^ Gleijeses (2007)
  9. ^ a b Baines, Gary (2014). South Africa's 'Border War': Contested Narratives and Conflicting Memories. London: Bloomsbury Academic. str. 105—108. ISBN 978-1472509710. 
  10. ^ „Replaying Cuito Cuanavale”. History Today. Pristupljeno 2014-08-04. 
  11. ^ Professors Heribert Adam; Kogila Moodley. „2”. The Opening of the Apartheid Mind. University of California Press. 
  12. ^ Scholtz 2013, str. 279
  13. ^ Scholtz 2013, str. 316–319, 338–339
  14. ^ Brittain, Victoria (1998). Death of Dignity: Angola's Civil War. London: Pluto Press. str. 32—38. ISBN 978-0-7453-1247-7.