Bitka u Danskom prolazu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka u Danskom prolazu
Deo Drugog svetskog rata

Kretanje nemačke i britanske flote pre i posle bitke.
Vreme24. maj 1941.
Mesto
UzrokPokušaj nemačke flote da se probije u srednji Atlantik
Ishod Nemačka pobeda. Potopljen bojni krstaš Hud sa celom posadom.
Sukobljene strane
 Ujedinjeno Kraljevstvo  Treći rajh
Komandanti i vođe
Ujedinjeno Kraljevstvo Lanselot Holand   Nacistička Njemačka Ginter Litjens
Jačina
1 bojni brod
1 bojni krstaš[1]
1 bojni brod
1 teška krstarica
[1]
Žrtve i gubici
1 bojni krstaš potopljen
1422 mrtva[1]
laki[1]

Bitka u Danskom prolazu (engl. Battle of the Denmark Strait), 24. maja 1941, bila je pomorska bitka između nemačke i britanske mornarice u Drugom svetskom ratu. Završena je nemačkom pobedom i uništenjem najvećeg broda britanske mornarice, bojnog krstaša Hud.[1]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

U proleće 1941. Nemci su nameravali da glavninom flote preduzmu snažnu ofanzivu protiv britanskog saobraćaja u severnom Atlantiku. Za ovu operaciju, nazvanu Rajna (nem. Operation Rheinübung), predvideli su bojni brod Bizmark i i krstaricu Princ Eugen, kojima su se docnije imali pridružiti bojni brodovi Šarnhorst i Gnajzenau iz Bresta u okupiranoj Francuskoj. Za snabdevanje gorivom i materijalom blagovremeno je upućeno u Atlantski okean nekoliko tankera i brodova za snabdevanje.[1]

Bizmark i Princ Eugen otplovili su 18. maja iz Gdinje pod komandom admirala Gintera Litjensa (nem. Günther Lütjens), komandanta flote, o čemu su Britanci bili blagovremeno obavešteni preko svoje obaveštajne službe. Pojačanim avioizviđanjem otkrili su ih 21. maja u fjordu Kors, južno od Bergena. Grupa Hud, sastavljena od bojnog broda Princ od Velsa (engl. Prince of Wales), bojnog krstaša Hud i 6 razarača upućena je iz Skapa Floua prema Islandu, a Domovinska flota (engl. Home Fleet), pojačana nosačem aviona Viktorijus (engl. Victorious) i bojnim brodom Rodni (engl. Rodney), čekala je spremna u Skapa Flou. Kada je avioizviđanjem 22. maja oko 20 časova ustanovljeno da su Bizmark i Princ Eugen napustili fjord Kors, Domovinska flota (1 bojni brod, 1 bojni krstaš, 1 nosač aviona, 4 krstarice i 7 razarača) pod komandom admirala Džona Tovija (John Tovey) isplovila je prema Islandu. Krstarica Safok (HMS Suffolk), patrolirajući u Danskom prolazu, otkrila je grupu Bizmark radarom 23. maja u 19 časova i 22 minuta, ali je njenu depešu primila samo krsarica Norfolk (HMS Norfolk) iz iste patrole, koja je 1 čas kasnije i sama uspostavila optički kontakt na odstojanju o svega 6 nautičkih milja. Depešu Norfolka primili su ostali britanski brodovi i Admiralitet. Komandant grupe Hud, admiral Lanselot Holand (Lancelot Holland), koji se tada nalazio oko 300 nautičkih milja jugoistočno od grupe Bizmark, pošao joj je u susret. Dotle su obe krstarice, ubrzo posle ponoći, upale u snežnu oluju i izgubile dodir s protivnikom. Pretpostavljajući da su izgubile dodir zbog zaokreta nemačkih brodova prema jugoistoku, admiral Holend je skoro puna 2 sata plovio prema severu i izgubio kontakt sa svojim razaračima. Safok je 24. maja u 2 sata i 47 minuta ponovo uspostavio radarski dodir. Ispostavilo se da je Bizmark neprestano plovio u jugozapadnom kursu i da je traganje prema severu dovelo grupu Hud u nezgodan taktički položaj, jer je morala da sustiže grupu Bizmark umesto da joj se nađe pred pramcem.[1]

Bitka[uredi | uredi izvor]

Grupa Hud opazila je grupu Bizmark 24. maja u 5 časova i 38 minuta, u pravcu severozapada na odstojanju od 30 km. Da bi smanjio odstojanje, Holand okreće za 40° prema neprijatelju, a neposredno pred otvaranje vatre još za 20°, tako da krmene topovske kule (po 2 na svakom od britanskih kapitalnih brodova, sa 8 od ukupno 18 glavnih topova) nisu mogle da gađaju. Opšti odnos snaga, koji je inače bio nepovoljan za Nemce, time je gotovo izjednačen.[1]

Naoružanje Težina plotuna (kg) Ukupna težina plotuna Težina plotuna u borbi
Hud 8 x 381 7.000 14.070 9.156[1]
Princ od Velsa 10 x 356 7.070
Bizmark 8 x 381 7.000 7.976 7.976[1]
Princ Eugen 8 x 203 976

Admiral Holend je naredio da se gađa čelni nemački brod, misleći da je to Bizmark. No, kada je neposredno pre otvaranja vatre video da je to Princ Eugen, izmenio je naređenje, ali je bilo kasno da se ono na Hudu sprovede. Princ od Velsa postupio je suprotno od prvobitnog naređenja, jer je komandantu bilo jasno da je posredi zabuna. Vatra je otvorena u 5 sati i 33 minuta. Oba broda grupe Bizmark gađala su Hud, koji je bio pogođen već drugim ili trećim plotunom, a u 6 sati, pošto je pogođena i municijska komora, eksplodirao je potonuvši za 3-4 minuta sa čitavom posadom od 1.422 čoveka, izuzev trojice spasenih. Vatra grupe Bizmark koncentrisana je zatim na Princ od Velsa. Ovaj je, međutim, zbog kvarova na topovskim kulama i pretrpljenih oštećenja, u 6 sati i 13 minuta prekinuo borbeni dodir.[1]

Zaključak[uredi | uredi izvor]

Pobedu u Danskom prolazu Nemci su izvojevali zahvaljujući obučenijem ljudstvu, boljem kvalitetu materijala i taktičkim greškama protivnika. Bizmark je pogođen samo sa dva britanska zrna, ali je jedno od njih probilo rezervoar za gorivo, pa je brod ostavljao za sobom trag nafte. Odustavši od proboja u zapadni Atlantik, admiral Lutjens je rasturio svoju eskadru i pokušao da se sa Bizmarkom povuče u Francusku, ali je samo 3 dana kasnije, 27. maja, Bizmark sustignut od nadmoćnijih britanskih snaga i uništen.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k Gažević, Nikola (1970). Vojna enciklopedija (knjiga 1). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 635—636. 

Literatura[uredi | uredi izvor]