Blidinje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Blidinje

Park prirode Blidinje je dobio ime po Blidinjskom jezeru koje je smješteno u dnu Dugog polja na visini od 1.184 m, a površine je oko 6 km². Voda u jezero dolazi (prvenstveno) s okolnih planina, Vrana i Čvrsnice, otapanjem snijega. Ljeti velik dio vode iz Blidinja nestaje u ponorima, zbog čega znatno opadne nivo jezera.

Područje Blidinja jedinstvena je prirodna pojava, koja sadrži endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta, mnogo izvora čiste, pitke vode, arheološka nalazišta. Jezero se nalazi na području opština Posušje i Tomislavgrad.

Zbog svojih povoljnih geomorfoloških osobina i lepih pejzaža, dana 30. marta 1995. godine to je područje proglašeno parkom prirode.[1]

U jezeru se nalaze brojne porodice klena, oštrulje, podbile i kalifornijske pastrmke.

Uz jezero proteže se Dugo polje, koje danas služi za ispašu, a manjim dijelom za obrađivanje, premda je u prošlosti bilo obrnuto.

Poseban geomorfološki rezervat Diva Grabovica koji obuhvata i kanjon rijeke Grabovice. Rezervat je ime dobio po djevojci Divi Luke Grabovca iz Rame. Kupreškom se begu, prema legendi, neobično svidjela Diva Grabovčeva te ju je zaprosio. Diva bježi i skriva se u Polja, i ondje je uz pomoć uhode beg nalazi i ubija. Na mjesto gdje se nalazi Divin grob svake godine u mjesecu julu hodočasti mnoštvo ljudi.

Prirodna i arhitetkonska celina Blidinja se od decembra 2007. godine nalazi na preliminarnoj listi za dobijanje statusa dobra Svetske baštine.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]