Pređi na sadržaj

Bokčenovići

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bokčenovići ili pre će biti - "Bogčinovac" (ili Bogšanovo) su nekadašnje selo u okolini Apatina. Godine 1752. čitavo stanovništvo je preseljeno u Stapar kod Sombora.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bogčinovac je bio vojnički šanac naseljen Srbima u sadašnjem ataru Apatina.[1] Nalazio se na jednom rukavcu (foku), na pola sata hoda od Apatina, uz Dunav. Imalo je svoju pravoslavnu crkvu sa ikonostasom. Kada je Ugarska posle ukidanja te Bačke milicije 1745. godine potčinila sva mesta graničarska u okolini Sombora, Bogčinovci su pružili otpor. Odbili su da budu županijski podanici, i deset godina su branili svim sredstvima svoju slobodu. Na kraju su uspeli da izdejstvuju dogovor sa Somborskom županijom, a da prođu bez posledica po njih. Sporazumno su napustili svoj dunavski "fok", i naselili se u obližnje bačko selo Stapar.[2]

Njihovo doseljavanje u Stapar bilo je oko 1760. godine. Sa sobom su doneli ikone i delove ikonostasa svoje pravoslavne crkve. u Staparskoj Vavedenjskoj pravoslavnoj crkvi na stolovima bile su postavljene njihove ikone: "Stoje ikone sa ikonostasa Bogčinovačkog, koje je u prvoj polovini 18. veka slikao slavni srbski moler Kračun, i koje su mnogo lepše od onih što se u nas docnije molovaše".[3] Pored ikona tu su bile vredne stvari: "Potomci Bogčinovačkih Srba sačuvaše u svojoj crkvi za stotinu godina časnu trapezu i carske dveri, iz svoje stare crkve i ovo oboje kao svete drevnosti krase sada ovu novu crkvu".

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Školski list", Novi Sad 1. maj 1866. godine
  2. ^ "Školski list", Novi Sad 1860. godine
  3. ^ "Školski list", Novi Sad 1. jul 1866. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]