Borislav Arapović
Borislav Arapović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 11. april 1935. |
Mesto rođenja | Bišina, Nevesinje, Kraljevina Jugoslavija |
Obrazovanje | Ekonomski fakultetŠkola za slovenske i baltičke jezike |
Univerzitet | Sveučilište u Zagrebu Univerzitet u Stokholmu |
Zanimanje | Pesnik i pisac |
Borislav Arapović (rođen 11. aprila 1935. u Bišini kod Nevesinja)[1][2] bosanskohercegovački je i hrvatski pisac, lingvista, književni učenjak i prevodilac Biblije. Usvojio je švedsku nacionalnost, a piše na švedskom i hrvatskom jeziku. Izabran je za inostranog člana Ruske akademije nauka 1999. godine prvenstveno zbog svoje posvećenosti manjinskim jezicima.[3]
Obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Arapović je studirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1960. do 1965. godine. U Švedsku je došao kao izbeglica 1965. godine. Prvo je radio u maloprodajnom lancu „Kooperativa Förbundet”, a zatim u IBM-u u Stokholmu. U međuvremenu je spremao doktorat u Školi za slovenske i baltičke jezike Univerziteta u Stokholmu. Doktorirao je na temu slovenskih jezika 1984. godine.
Institut za prevođenje Biblije (1973)[uredi | uredi izvor]
Antunović je osnovao Institut za prevođenje Biblije u Stokholmu 1973. godine kaok bi objavio Biblije za „neslovenske narode u slovenskim zemljama” i kako bi obezbedio biblijske prevode ne samo jezicima Rusije, već i Srednje Azije.[4]
Poezija[uredi | uredi izvor]
Njegova zbirka pesama Prolomom iz 2005. godine nagrađena je Nagradom Antun Branko Šimić 2006. godine. Nagradu dodeljuje Udruženje hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine.
Publikacije[uredi | uredi izvor]
- Detskaja Biblija sa Verom Matelmeki (1983)[5]
- Miroslav Krleža Den kroatiske guden Mars („Miroslav Krleža hrvatski bog Mars”, tillkomsthistoria. ISBN 978-91-7146-340-1. disetacija na švedskom jeziku, 1984)
- Östgötasonen: Karl Einar Johansson. („Sin Estgetlanda: Karl Ajnar Johanson”, 1988)
- Till alla tungomål och folk : Institutet för bibelöversättning 20 år, (1973—1993)
- Biblical Silk Road - Memories of IBT 1973-1998, (1997)
- Hrvatski mirospis 1778. (1999)[6]
- Krigsdimmor : från Kroatien och Bosnien-Hercegovina 1991-1995. (Stokholm: Codices, 2002)
- Između očaja i vapaja (. 2003. ISBN 978-0-9715120-0-9.)[7]
Poezija[uredi | uredi izvor]
- Zvončići (12 knjižica sa stihovima za decu, 1977)
- Iz noćnog dnevnika (1989)
- Tamnionik, (1992)
- Kamenopis (1993)
- Povratak hrvatskih špukovnija 1779 (2000)
- Prolomom (Mostar Biblioteka Suvremenici, 2005)[8]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Borislav Arapović , Invandrade författare”. www.immi.se (na jeziku: švedski). Arhivirano iz originala 23. 09. 2012. g. Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ „Članovi društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne - DHK HB | Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne”. www.dhkhb.org. Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ „Dr. Borislav Arapovic elected member of the Russian Academy of Sciences 2010”. www.croatia.org. Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ „ibt.org.ru”. ibt.org.ru. Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ „Arapović, Borislav, 1935-. | Detskaja Biblija”. viaf.org. Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ „Hrvatski mirospis 1778”. www.matica.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 12. 5. 2019.
- ^ Šimić, Krešimir (31. 1. 2011). „«Između očaja i vapaja» (o pjesničkom opusu Borislava Arapovića)”. Književna Rijeka : časopis za književnost i književne prosudbe (na jeziku: hrvatski). VIII (1): 64—71.
- ^ Arapović, Borislav (2005). Prolomom. Mostar: DHK HB. ISBN 978-9958-798-11-5. OCLC 448542766.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Arapović, Borislav (2005). Prolomom. Mostar: DHK HB. ISBN 978-9958-798-11-5. OCLC 448542766.