Buštrica (Albanija)
Buštrica, Bistrica, Bušterica i Pušterica je naziv za rijeku i kraj (nekada bajrak — oko ove rijeke) u sjevernoj Albaniji, oblast Ljuma. Rijeka se uljeva u Crni Drim kod sela Ujmište.
Ivan Jastrebov je često pominje. Po njemu, riječ Bušterica je najvjerovatnije nastala od Bistrica. Kod Hananije ispravno tumačenje kako je navodno rijeka nazvana Pušterica jer protiče neplodnim predjelom bez šume, odatle riječ Pušterica koja znači go, pust. U vrijeme kada su Sloveni dali naziv ovoj rijeci, predio je bio šumovit, što dokazuje korjenje drveća. Pritom se rijeka ne zove Pašterica nego Bušterica, što je bliže riječi Bistrica. Naziv Bušterica se nalazi i u Malesiji, a taj kraj nije neplodan, pust. Ime je vremenom izvitopereno.
Rijeka Buštrica teče od Dodi Balea do Drima. U nju se uljeva rijeka Ljap s pritokama Letin i Vanč kod Všat. Na Ljapu je bio u doba Jastrebova poveliki most. Jastrebov se pita da li je tu bilo Ljapje koje Dukljanin uzima kao granicu Raške. Da li se možda cijeli taj predio zvao Lapia (Lab)? Lap i Lapja po Dukljaninu su isto. Dukljanin je zapisao da Drina dijeli Srbiju na Bosnu i Rašku. Raška je od Drine do Lapiam et Lap.[1]
Prizrenska Bistrica se uljeva u Bijeli Drim, a ova Bistrica-Buštrica u Crni Drim. Bajrak Ćafa. U njemu su nekada bila dva bajraka: Buštrinički i Radomirski. Buštericu su u doba Jastrebova činili sljedeći rejoni: Kenan (20 kuća), Đabr (Đabrica) (15 kuća), Paljuš (50 kuća), Đinaj (40 kuća), Đeđaj (45 kuća), Vasija (40 kuća), Vilja (50 kuća), Miskaj (20 kuća). Ukupno 280 kuća.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 56., 62., 65., 93., 97., 99. 100., 105., 115., 118., 119., 120., 123., 124., 128., 132., 142., 170., 171., 172., 173., 174., 175., 176., 177. 178., 189., 427., 428. Beograd: Službeni glasnik.