Pređi na sadržaj

Vadensko more

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vadensko more
Svetska baština Uneska
MestoSeverno more, East Frisia, Holandija, Nemačka, Danska Uredi na Vikipodacima
Koordinate53° 32′ S; 6° 53′ I / 53.53° S; 6.88° I / 53.53; 6.88
Površina10.000 km2 (1,1×1011 sq ft)

Vadensko more ( nemački : Wattenmeer, holandski : Waddenzee, frizijski : Waadsee, donjonemački : Wattensee, danski : Vadehavet, engleski :Wadden Sea ) je naziv za vodeno telo i pripadajuće mu priobalne močvare koje se nalaze između dela obale severozapadne kontinentalne Evrope i Severnog mora .

Satelitski snimak jugozapadnog (holandskog) dela Vadenskog mora.

Vadensko more se proteže od Den Heldera u Holandiji do njegovog severnog kraja u blizini Esbjerga u Danskoj, sa ukupnom dužinom od oko 500 km i ukupnom površinom od približno 10.000 km².

Odlikuju ga aluvijalni muljni plićaci(holandski: Wad, engleski: mudflat, donjonemački i nemački: Watt, danski: Vade) po kojima je more i dobilo ime, zatim duboki plimni rovovi kao i ostrva koja se nalaze/nastaju usred ovoga. Cela oblast je bojno polje između mora i kopna. Pejzaž je svuda oblikovan pod uticajem olujnih plime .

Vadensko more je poznato po svojoj bogatoj faunii flori . Tamo u jednom trenutku boravi do 6,1 milion ptica selica, a svake godine u proseku na ovom području boravi 10-12 miliona ptica. Stoga je danas veliki deo ovog mora zaštićen u okviru saradnje tri države (Holandska zona zaštite Vadenskog mora i nemački nacionalni parkovi Donja Saksonija i Šlezvig-Holštajn).

Vlade Holandije, Danske i Nemačke su radile zajedno od 1978. na zaštiti ovog mora. Saradnja obuhvata upravljanje, praćenje i istraživanje, kao i politička pitanja. Godine 1982. dogovorena je zajednička deklaracija o zaštiti Vadenskog mora radi koordinacije akcija i preduzimanja mera u cilju zaštite ovog mora. 1997. godine konačno je usvojen Tripartitni plan za Vadensko more. Godine 2009. holandski i nemački deo Vadenskog mora (66% celokupne obale) uvršten je na Uneskovu listu svetske baštine u Evropi kao najveći sistem neprekidnih peščanih plićaka na svetu, koji se smatra jednim od najvažnijih mesta. za seobu ptica selica iz Afrike u Evropu i obrnuto. Godine 2014 Unesko je upisao i danski deo obale.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]