Veliki požar u Čikagu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki požar u Čikagu bio je požar koji je izbio u američkom gradu Čikagu tokom 8-10. oktobra 1871. godine.

Mapa Čikaga iz 1869. godine, izmenjena tako da prikazuje područje uništeno požarom (lokacija O'Lirijeve štale označena crvenom tačkom)

U požaru je poginulo oko 300 ljudi, uništeno je oko 33 kilometara kvadratnih površine grada, uključujući preko 17.000 objekata. Po završetku požara više od 100.000 stanovnika ostalo je bez krova nad glavom.[1] Požar je izbio u naselju jugozapadno od centra grada. Dug period toplih, suvih, vetrovitih uslova i drvena konstrukcija građevina, koja preovladava u gradu, doveli su do požara. Vatra je preskočila južni krak reke Čikago i uništila veći deo centralnog Čikaga, a zatim je preskočila glavni rukavac reke, progutavši Blisku severnu stranu.

U grad je izbliza i daleka pritekla pomoć posle požara. Gradska vlast je poboljšala građevinske propise kako bi zaustavila brzo širenje budućih požara i brzo obnovila grad prema tim višim standardima. Donacija iz Ujedinjenog Kraljevstva podstakla je osnivanje Javne biblioteke u Čikagu.

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Pogled na Čikago iz 1871. pre 'Velikog požara'
Koliba Ketrin i Patrika O'Lirija

Kako se navodi, požar je izbio oko 8.30 oktobra popodne 8, u ili oko male štale koja pripada porodici O'Liri koja se graničila sa uličicom iza 137 V. DiKoven Strit.[2] Šupa pored štale bila je prva zgrada koju je vatra izgorela. Gradske vlasti nikada nisu utvrdile uzrok požara,[3] ali brzo širenje požara usled duge suše tokom leta te godine, jak vetar sa jugozapada i brzo uništavanje sistema za pumpanje vode objašnjavaju veliku štetu. Tokom godina bilo je mnogo spekulacija o jednom paljenju. Najpopularnija priča krivi kravu gospođe O'Liri, koja je navodno srušila fenjer; drugi navode da se grupa muškaraca kockala unutar štale i srušila fenjer.[4] Još jedna spekulacija sugeriše da je požar bio povezan sa drugim požarima na Srednjem zapadu tog dana.[5]

Širenje požara je potpomognuto upotrebom drveta kao preovlađujućeg građevinskog materijala. Više od dve trećine objekata u Čikagu u vreme požara bilo je u potpunosti napravljeno od drveta, a većina kuća i zgrada je bila pokrivena lako zapaljivim katranom ili krovovima od šindre. Svi gradski trotoari i mnogi putevi takođe su bili od drveta.[4] Uz ovaj problem, Čikago je imao izrazito malo padavina od jula do oktobra meseca, što je izazvalo teške uslove suše pre požara, dok su jaki jugozapadni vetrovi pospešivali da se leteći žar odnese prema centru grada.[5]

Godine 1871. Vatrogasna služba Čikaga imala je 185 vatrogasaca sa samo 17 konjskih parnih pumpi za zaštitu celog grada.[5] Prvobitni odgovor vatrogasne službe bio je blagovremen, ali zbog greške stražara Matijasa Šafera, vatrogasci su prvobitno poslati na pogrešno mesto, što je omogućilo da se vatra nekontrolisano širi.[5] Alarm koji je poslat sa prostora u blizini požara nije se registrovao ni u zgradi suda u kojoj su bili čuvari požara, dok su vatrogasci bili umorni od gašenja brojnih manjih požara i jednog većeg požara prethodne nedelje.[6] Ovi faktori su u kombinaciji pretvorili malu vatru u štali u veliki požar.

Posledice[uredi | uredi izvor]

Posledice požara, 1871.

Kada je vatra prestala, ostaci su još uvek previše vrući da bi se istraživanje štete moglo završiti mnogo dana. Na kraju je grad utvrdio da je vatra uništila područje oko 4 mi (6 km) dugačko i prosečno 34 mi (1 km) široko, obuhvatajući površinu od više od 2.000 acres (809 ha).[5] Uništeno je više od 73 mi (117 km) puteva, 120 mi (190 km) trotoara, 2.000 stubova za svetiljke, 17.500 zgrada i imovine u vrednosti 222 miliona dolara,[5] što je bilo oko trećine ukupne vrednosti grada 1871.[1]

Od otprilike 324.000 stanovnika Čikaga 1871. godine, 90.000 stanovnika Čikaga (1 od 3 stanovnika) ostalo je bez krova nad glavom. Izvađeno je 120 tela, ali je broj poginulih mogao biti i do 300.[7][8] Okružni mrtvozornik je spekulisao da je tačno brojanje nemoguće, jer su se neke žrtve možda udavile ili spaljene, ne ostavljajući ostatke.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Rayfield, Jo Ann (1997). „Tragedy in the Chicago Fire and Triumph in the Architectural Response”. Illinois History Teacher. Pristupljeno 25. 9. 2018 — preko Illinois Periodicals Online. 
  2. ^ Pierce, Bessie Louise (2007) [1957]. A History of Chicago: Volume III: The Rise of a Modern City, 1871–1893. Republished. Chicago: University of Chicago Press. str. 4. ISBN 978-0-226-66842-0. 
  3. ^ Owens, L.L. (2007-08-01). The Great Chicago Fire. ABDO. str. 7. ISBN 978-1604538076. 
  4. ^ a b Murphy, Jim (1995). The Great Fire. Scholastic Inc. ISBN 9780439203074. 
  5. ^ a b v g d đ Miller, Donald (1996). City of the Century: The Epic of Chicago and the Making of AmericaNeophodna slobodna registracija. New York: Simon & Schuster. ISBN 978-0684831381. 
  6. ^ „The Fire Fiend”. Chicago Daily Tribune. 8. 10. 1871. str. 3. Pristupljeno 27. 11. 2007. 
  7. ^ „The Chicago Fire of 1871 and the 'Great Rebuilding'. National Geographic. 25. 1. 2011. Pristupljeno 19. 2. 2019. 
  8. ^ „Chicago Fire of 1871”. History.com (na jeziku: engleski). 21. 8. 2018. Pristupljeno 19. 2. 2019. 
  9. ^ Society, National Geographic (2011-01-25). „The Chicago Fire of 1871 and the 'Great Rebuilding'. National Geographic Society (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-02. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]