Veče na školju
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova „Viki gimnazijalac” u Računarskoj gimnaziji „Smart” u Novom Sadu. Datum unosa: novembar 2020 — januar 2021. Ova grupa učenika uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Veče na školju[1] Alekse Šantića pesma je socijalne tematike. U njoj su u nekoliko slika prikazane muke osiromašenih, izrabljivanih ljudi s kojima je Šantić duboko saosećao. Prikaz socijalne nepravde jedna je od glavnih tema Šantićevih pesama, a to je ideja i ove pesme. Pesnik koristi motive svakodnevnih, radničkih ljudi kako bi pokazao patnju svoga naroda. Tako i ovde za glavni motiv ima ubogi puk, a sudeći po mestu radnje, koji nam se otkriva već u naslovu, naslućujemo da su to ribari i umorni seljaci koji preživljavaju teškim mukama svog fizičkog rada. Mesto radnje već je u prvoj strofi definisano kao ostrvo i to ono kamenito, što vidimo u stihu gde se spominju crne hridi (manje ostrvo, morski greben).
Tema i ideja pesme
[uredi | uredi izvor]Na prvi, pogled tema dela Veče na školju[2] izgleda vrlo jednostavno, ali je zapravo izuzetno kompleksna. Osnovna ideja pesme jeste opis prirode, onako kako je vidi pesnik, ali je tema zapravo mnogo šira i kompleksnija. Veče na školju nosi pesničku ideju o ukletosti čovekove sudbine i emociju neverice. U originalu prenosimo tumačenje pesme: Pesma Veče na školju sadrži dvostruku ideju i dvostruku emociju: ideju i emociju pesnikovu i ideju i emociju ubogog puka. Pesnik je hteo da naslika bedu ubogog puka i njegovo obraćanje Bogu koji mu ne može pomoći[3]. Ubogi puk ište od Boga (izlaz iz muka); puka. Pesnik oseća nesreću ubogog puka, više nego i sam puk, jer zna da je Bog „mrtav”.
Motivi
[uredi | uredi izvor]Pesma je oslonjena na dva značajna motiva: to je motiv sa mora, i socijalni motiv. Po ovome vidimo da je Šantić imao za cilj da opeva socijalnu tematiku, on je sa svojom inspiracijom i svojom poetskom mišlju hteo da iskaže osećanja bespomoćnog pokornog i ubogog seljaka. Slika tih siromašnih seljaka koji uzalud pružaju ruke ka Bogu i slika ravnodušnosti tog Boga prema njihovim molbama, uokvirena slikom veličanstvene lepote prirode koja vrši svoje harmonijsko smenjivanje dana i noći i ne znajući i ne mareći ni za ljude ni za njihove patnje-ta slika izražava jedno osećanje duboke apatije pred ukletošću čovekove sudbine.
Poruka
[uredi | uredi izvor]Osnovna poruka ove pesme je tragična pozicija ubogog puka, siromašnih seljaka, koji celog života rade i nepravedno ostaju nenagrađeni za taj rad. Ovde je veoma bitno kako pesnik vidi Boga i Njegovu prirodu. Živković kaže da je Bog ravnodušan prema patnjama ljudi, a kako izgleda to je i osnovna ideja pesme. Ubogi puk moli a Bog ćuti ne odgovarajući na njihove molitve. On ih ne čuje ili ne želi da ih čuje, pa je zbog toga Bog u ovoj pesmi, ne samo nemilostiv nego pre svega i iznad svega, nepravedan.
O piscu
[uredi | uredi izvor]Aleksa Šantić[4] [5] pesnik i muzički amater (Mostar, 25. maj 1868 - 2. februar 1924). U teoriju muzike i dirigovanje upoznao ga je R. Zamrzla, horovođa u Mostaru. Šantić je bio veoma aktivan u Srpskom pevačkom društvu Gusle, kao pevač, organizator i horovođa. Ostavio je dela za hor (obrade narodnih pesama i originalne svetovne i crkvene kompozicije). Šantićeva muzikalnost ogledala se u muzikalnosti mnogih njegovih stihova koji su više puta privlačili jugoslovenske kompozitore.
Delo
[uredi | uredi izvor]Pučina plava
Spava,
Prohladni pada mrak.
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.
I jeca zvono
Bono,
Po kršu dršće zvuk;
S uzdahom tuge
Duge
Ubogi moli puk.
Kleče mršave
Glave
Pred likom boga svog —
Ištu. Al’ tamo,
Samo
Ćuti raspeti bog.
I san sve bliže
Stiže,
Prohladni pada mrak,
Vrh hridi crne
Trne
Zadnji rumeni zrak.[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Veče na školju analiza pesme, Aleksa Šantić | Lektire.rs”. www.lektire.rs. Pristupljeno 2020-11-18.
- ^ „Veče na školju, Aleksa Šantić - Analiza pesme | Saznaj Lako” (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2020-11-18.
- ^ „Kamenito ostrvo, Aleksa Šantić (književna kritika)”. BIT IZDAVAŠTVO i NENAD GUGL. 2017-12-06. Arhivirano iz originala 26. 09. 2020. g. Pristupljeno 2020-11-18.
- ^ „Aleksa Šantić (1868—1924)”. riznicasrpska.net. Arhivirano iz originala 27. 11. 2020. g. Pristupljeno 2020-11-18.
- ^ marija (2013-10-14). „Jezičko-stilska analiza pesme „Veče na školju“”. knjigoljupci (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-11-18.
- ^ „Aleksa Šantić - VEČE NA ŠKOLJU”. Bistrooki (na jeziku: srpski). 2017-10-06. Pristupljeno 2020-11-23.