Википедија:GLAM/Saradnja sa institucijama
![logo GLAM](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/GLAM_logo_transparent_cropped.svg/500px-GLAM_logo_transparent_cropped.svg.png)
Institucije u Srbiji sa kojima je ostvarena saradnja[uredi | uredi izvor]
Vikimedija Srbije je od uspostavljanja GLAM programa u Srbiji ostvarila niz uspešnih saradnji sa institucijama kulture, koje su za rezultat imale brojne kvalitetne članke na Vikipediji, ali i uspešno realizovane uređivačke maratone, postavljene QR kodove, kao i dosta oslobođenih materijala za Vikimedijinu ostavu i druge viki projekte. Od 2017. godine GLAM program ima snažnu podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Muzej Jugoslavije, Muzej Vojvodine, Istorijski arhiv Beograda, Narodna biblioteka Srbije, Biblioteka grada Beograda, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Botanička bašta Jevremovac, Pozorište na Terazijama, Pozorište Boško Buha, Muzej u Smederevu, Istorijski arhiv Subotica, Narodni muzej Zrenjanin, Gradski muzej Vrbas, Muzej primenjene umetnosti, Muzej vazduhoplovstva, Svetska organizacija pantomimičara, Zavičajni muzej Knjaževac, Salon Oto Bihalji-Merin, Biblioteka u Kruševcu, Biblioteka Srboljub Matić - Malo Crniće, Narodna biblioteka u Jagodini, Muzej rudarstva i metalurgije Bor, Muzej u Leskovcu, neke su od ustanova kulture koje su se priključile globalnom pokretu širenja slobodnog znanja.
- Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije podržalo je razvoj GLAM programa u našoj zemlji i tim povodom, u oktobru 2017, održane su inicijalne prezentacije o GLAM-u za predstavnike muzeja, arhiva i biblioteka Srbije u pres centru Ministarstva. Radionice su ponovljene u junu iste godine. Ministarstvo kulture je odobrilo i finansijska sredstva za realizaciju tri programa stažiranja tokom 2018. godine.
Vikimedija Srbije dobitnik je i Zahvalnice za doprinos unapređenju procesa digitalizacije kulturnog nasleđa koje je dodelilo Ministarstvo kulture u oktobru 2018. godine.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6d/WMRS_Presentations_at_Ministry_of_Culture_and_Information%2C_Serbia_77.jpg/800px-WMRS_Presentations_at_Ministry_of_Culture_and_Information%2C_Serbia_77.jpg)
- U Muzeju Jugoslavije održan uređivački maraton na temu biografija znamenitih ličnosti iz perioda SFRJ. Maraton je imao rekordne rezultate - 50 članaka i 150 oslobođenih fotografija, kao i veliku medijsku pažnju. Odmah nakon maratona, u ovom muzeju započet je program stažiranja, koji je Vikipediju na srpskom jeziku obogatio za novih 50 članaka, a Vikimedijinu ostavu sa dodatnih 200 slobodnih fotografija. S obzirom na uspešnost ovog projekta, program je ponovljen i u 2018, sredstvima Ministarstva kulture i informisanja. Stažiranje je trajalo dva meseca i donelo je 100 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku i čak 533 slobodne datoteke. Pročitajte više o rezultatima projekta.
- Saradnja sa Univerzitetskom biliotekom „Svetozar Marković” prerasla je u godišnji projekat „Viki-bibliotekar”, koji se sprovodi petu godinu za redom. Tokom ovog projekta ostvarena je saradnja sa 11 gradova u Srbiji i 38 institucija (17 visokoškolskih biblioteka, devet javnih biblioteka, Geografskim fakultetom Univerziteta u Beogradu, devet ustanova kulture, Arhivom Srbije, Savezom izviđača Srbije...). Održano je devet predavanja za bibliotekare (Beograd, Novi Sad, Banja Vrujci, Užice), šest radionica i tri uređivačka maratona („Otvorena nauka“, „Jovan Cvijić:150 godina od rođenja“, „Bibliotekari zajedno na Vikipediji“).
Publikacija Sudska medicina za pravnike je digitalizovana je i postavljena na Ostavu. Delo je štampano kao rukopis u litografskoj tehnici.
Prvi Vikipedijanac stažista u Srbiji obavljao je praksu u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“. Tokom perioda stažiranja skenirano je i digitalizovano pet knjiga (4554 strane):
- Tri pripovijetke - Simo Matavulj
- Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka 1
- Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka 2
- Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka 3
- Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka 4
Održano je i osam radionica uređivanja Vikipedije, tokom kojih je napisano 18 članaka.
- Tri pripovijetke - Simo Matavulj
Stažiranje je ponovljeno i 2016, kada je digitalizovano osam dela:
- Vođ kroz Smederevo sa istorijom varoši
- Jovan Hadži-Vasiljević - Prosvetne i političke prilike u južnim srpskim oblastima u XIX v.
- Borisav Stanković - Iz starog jevanđelja
- Đorđe M. Stanojević - O električnoj svetlosti
- Đorđe M. Stanojević - Eksperimentalna fizika : za đake Velike škole. Knj. 1
- Đorđe M. Stanojević - Eksperimentalna fizika : za đake velike škole. Knj. 2
- Aćim Medović - Sanitetska policija
- Aćim Medović - Male hirurgijske usluge i prva pomoć u povredama tela : za izučene berbere u Kneževini Srbiji
UNILIB je 2019. i treći put bio domaćin Vikipedijanki stažistkinji, kada je napisano 16 novih članaka, 13 je dopunjeno, a načinjeno je i oslobođeno 148 fotografija. Takođe je digitalizovano 10 knjiga, odnosno 2067 stranica:
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Ciklus_slovenska_fantastika_001.jpg/300px-Ciklus_slovenska_fantastika_001.jpg)
- Pokojnikova žena: pripovetka / Borislav Stanković.
- Bezdušnici: roman. Sv. 1 / napisao L. Komarčić.
- Dragocena ogrlica: priča u svoje vreme / L. Komarčić.
- Dva amaneta/napisao Lazar Komarčić.
- Jedan razoren um/napisao Lazar Komarčić.
- Jedna ugašena zvezda/napisao Lazar Komarčić.
- Moj kočijaš: slike 1883 godine / napisao Lazar Komarčić.
- Mučenici za slobodu : roman iz narodnog života Bosne i Hercegovine / napisao L. Komarčić.
- Pretci i potomci: istorijske slike iz postanja današnje Srbije / napisao L. Komarčić.
- Prosioci: roman / napisao L. Komarčić.
Više o aktivnostima Viki-bibliotekara se može pročitati na blogu Vikimedije Srbije.
- U Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin je u 2019. godini održan program stažiranja. Vikipedija na srpskom jeziku je obogaćena sa 52 nova i dopunjena članka i sređenih 55 članaka. Tokom programa stažiranja je takođe oslobođeno 429 fotografija i digitalizovane 3 knjige.
- Karlovačka gimnazija je 2019. godine učestvovala u programu stažiranja i ostvarila je sjajne rezultate. Napisano je 70 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, a dopunjeno je fotografijama čak 227 članaka. Tokom stažiranja oslobođeno je 419 fotografija, a digitalizovano je pet knjiga.
- U Istorijskom arhivu Negotin. je realizovan program stažiranja 2019. godine, kada je napisano i dopunjeno 75 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, ilustrovano fotografijama 67 članaka, a oslobođeno čak 231 fotografija. Stažistkinja je ostvarila sjajne rezultate i digitalizovala čak pet knjiga.
- U Srpskom narodnom pozorištu 2019. godine sproveden je program stažiranja, kada je napisano i dopunjeno 37 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, ilustrovano 67 članaka, a oslobođeno čak 520 fotografija. Stažistkinja je digitalizovala i dve knjige.
- Muzej vojvođanskih Slovaka u 2019. godini učestvovao je u programu stažiranja, kada je stažista napisao i dopunio 72 članka na Vikipediji na srpskom jeziku, ilustrovao 97 članaka, a oslobodio 366 fotografija.
- Muzej Vojvodine je druga izabrana ustanova za realizaciju programa stažiranja od sredstava odobrenih od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Stažiranje je obavljeno u avgustu i septembru 2018. godine, a rezultati su 100 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, više od 290 oslobođenih datoteka, kao i pet digitalizovanih knjiga. Ranije je u ovom muzeju održan i dvodnevni seminar za predstavnike institucija kulture u Vojvodini. Više o stažiranju pročitajte u posebnoj objavi.
- U Muzeju nauke i tehnike 2019. sproveden je program stažiranja, kada je napisano i dopunjeno 20 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, ilustrovano 180 članaka, a oslobođeno više od 500 fotografija. Stažistkinja je digitalizovala i više od 390 stranica dve knjige. Prethodne godine Muzej nauke i tehnike je oslobodio i oko 50 fotografija zaboravljenog industrijskog nasleđa iz perioda SFRJ.
- Narodna biblioteka Srbije i Vikimedija Srbije potpisale su protokol o saradnji, nakon uspešno realizovanog uređivačkog maratona o Prvom svetskom ratu, gde je napisano 19 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku. Takođe je Vikimedijina ostava bogatija za veliki broj fotografija u javnom domenu iz digitalne zbirke Narodne biblioteke.
- Biblioteka grada Beograda bila je domaćin uređivačkog maratona na kome je napisano šest novih i dopunjeno sedam članaka na Vikipediji na srpskom jeziku. Bibliotekari ove ustanove, predvođeni iskusnom urednicom Vikipedije Milicom Buhom, tokom 2018. realizovali projekat "Beogradski bibliotekari o Beogradu" (BGB o BGD). Ideja je bila da se napiše što više enciklopedijskih članaka o Beogradu, Beograđanima, knjigama o Beogradu, beogradskim ulicama i svim drugim temama koje su na neki način vezane za Beograd. Ukupno je napisano više od 180 članaka. Tokom 2019. godine, Milica Buha će predvoditi projekat "Viki-senior", namenjen polaznicima starijeg doba, koji bi da se oprobaju u uređivanju Vikipedije.
- Istorijski arhiv Subotice bio je nosilac programa stažiranja 2017. godine. Tokom mesec dana rada, Vikipedijanac stažista je u ovoj ustanovi napisao 18 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, a za Vikimedijinu ostavu i Vikizvornik skenirano je i pet knjiga, 12 karti Subotice kroz vekove i 160 drugih retkih dokumenata.
- Istorijski arhiv u Pančevu ugostio je Vikipedijanca stažistu tokom novembra 2018. Tada je napisano 14 novih članaka, dopunjena su tri članka, a na Vikimedijinu ostavu je otpremljeno 253 datoteke. Digitalizovana je i jedna knjiga, najtraženija kod pančevačkih istraživača. Više o stažiranju pročitajte na sajtu Vikimedije Srbije.
- Istorijski arhiv Beograda oslobodio je 30 arhivskih fotografija iz istorije starog Beograda za potrebe ilustracije članaka na Vikipediji. Ove fotografije su iskorišćene na Vikipedijima na 11 jezika.
- Istorijski arhiv Jagodine oslobodio je 60 političkih plakata iz istorije ovog grada.
- Botanička bašta Jevremovac bila je nosilac programa stažiranja u 2015. godini i tom prilikom je prvi put od osnivanja Botaničke bašte napravljen spisak svih biljnih vrsta koje se uzgajaju na tom prostoru. Prikupljeno je 1098 fotografija i održane su tri radionice uređivanja Vikipedije na kojima je napisano 13 članaka, a dopunjeno sedam.
- Narodni muzej u Leskovcu bio je domaćin još jednog programa stažiranja, tokom kojeg je napisano oko 40 članaka, oslobođeno oko 170 fotografija, načinjeno još 140 fotografija muzejskih kolekcija i digitalizovane su dve knjige iz 19. veka. Više o rezultatima se može pročitati na blogu Vikimedije Srbije.
- Muzej u Smederevu otvorio je vrata za realizaciju stažiranja uz urednika Vikipedije i tom prilikom su digitalizovane četiri retke i stare knjige iz 19. veka, oslobođeno je 80 datoteka i napisano, dopunjeno i uređeno još 11 članaka na Vikipediji na srpskom jeziku. Više o rezultatima se može pročitati na blogu Vikimedije Srbije.
- Narodni muzej Zrenjanin realizuje projekat digitalizacije i oslobađanja blizu 100 fotografija iz zbirke fotografija Etnološkog odeljenja Narodnog muzeja Zrenjanin, nastale do 1927. godine, 20-tak fotografija i isto toliko razglednica iz kolekcije Primenjena grafika i fotografija Zbirke Primenjene umetnosti, kao i 11 kataloga nastalih pre 2000. godine, koji nisu dostupni u digitalnom obliku, a čiji je izdavač Narodni muzej Zrenjanin. Projekat je dugoročnog karaktera i planira se njegovo sprovođenje i u narednim godinama, kako bi se digitalizovalo što više od 34.000 analognih muzejskih predmeta i kolekcija.
- U Gradskom muzeju Vrbasa je tokom avgusta i septembra realizovan program Vikipedijanac stažista. Napisano je 25 novih članaka na Vikipediji, dopunjeno 7, a oslobođeno je oko 350 datoteka. Više o samom stažiranju se može pročitati na sajtu Vikimedije Srbije.
- Muzej vojvođanskih Slovaka se pridružio GLAM-u, oslobodivši 65 fotografija. Saradnja je rezultat podrške Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a uspostavljena je na seminaru u Muzeju Vojvodine, koji je održan u aprilu. Više o ovoj aktivnosti se može pročitati na sajtu Vikimedije Srbije.
- Istorijski arhiv u Pirotu bio je domaćin trećeg stažiranja finansiranog od strane Ministarstva kulture i informisanja. Napisano je 100 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, dopunjeno je 14, a oslobođeno je više od 360 datoteka. Digitalizovano je čak sedam knjiga, a održana je i radionica uređivanja Vikipedije za zasposlene u arhivu. Više o rezultatima se može pročitati na sajtu Vikimedije Srbije.
- Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd prva je državna ustanova koja je otvorila vrata za GLAM saradnje, i gde se tokom novembra i decembra 2018. odvijao program stažiranja. Napisano je 39 novih članaka, dopunjena su tri članka, a Zavod je oslobodio 542 fotografije spomenika kulture. Stažistkinja je digitalizovala i pet knjiga, a takođe je održan i uređivački maraton, u kojem su učestvovali zaposleni u Zavodu i volonteri Vikimedije Srbije, koji su napisali 29 novih članaka.
- U Muzeju primenjene umetnosti održan je uređivački maraton na teme iz oblasti savremene i istorijske mode u Srbiji koji je obogatio Vikipediju na srpskom jeziku za 19 članaka.
- Muzej vazduhoplovstva oslobodio je 88 fotografija za Vikimedijinu ostavu.
- Teme vezane za Zavičajni muzej Knjaževac obrađivane su na uređivačkom maratonu, a muzej je, za sada, oslobodio 46 fotografija. U Zavičajnom muzeju Knjaževac održana je i izložba najboljih radova sa foto-konkursa Viki voli spomenike.
- O klasicima naivne i marginalne umetnosti pisalo se na uređivačkom maratonu u Salonu Oto Bihalji-Merin i tom prilikom je Muzej naivne i marginalne umetnosti oslobodio 45 fotografija za Vikimedijinu ostavu.
- U Muzeju rudarstva i metalurgije u Boru održan je uređivački maraton, ali i projekat Iza scene, sa rezultatima od 17 novih i dopunjenih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku i 186 fotografija na Vikimedijinoj ostavi.
- U Pozorišnom muzeju Vojvodine odvijao se program stažiranja urednika Vikipedije, od 20. decembra 2017. do kraja januara 2019. Napisano je 10 novih članaka na Vikipediji na srpskom jeziku, jedna knjiga je digitalizovana, a oslobođeno je 170 fotografija.
- Pozorište na Terazijama je samo kroz prvu fazu saradnje oslobodilo 284 fotografije sa premijera najigranijih predstava u ovom pozorištu.
- Sa Pozorištem Boško Buha započeta je saradnja kroz oslobađanje 23 datoteke vezane za jubilarno 100. izvođenje predstave Gospođa ministarka. Pored oslobođenih datoteka, volonteri Vikimedije Srbije su nakon gledanja ove predstave napisali članak na Vikipediji na srpskom jeziku.
- Svetska organizacija pantomimičara i Vikimedija Srbije organizovali su tri uređivačka maratona - 2016, 2017. i 2018. godine povodom Svetskog dana pantomime. Učestvovalo je nekoliko zemalja, ogranaka Zadužbine Vikimedija, a napisano je ukupno 70 novih članaka. Pored toga, dopunjena su dva članka, oslobođeno je 14 fotografija i načinjeno je nekoliko fotografija znamenitih svetskih pantomičara, koje su nedostajale za ilustraciju članaka na Vikipediji.
- Organizacija 3225 iz Ivanjice i Vikimedija Srbije sarađivali su u okviru Noći muzeja, prilikom čega je kreirano 11 članaka i na izložbi postavljeno 20 QR kodova.
- Institut za filozofiju i društvenu teoriju učestvovao je u uređivačkom maratonu, na kome je napisano šest novih i dopunjeno osam članaka na Vikipediji na srpskom jeziku.
- Zavod za zaštitu prirode Srbije aktivni je učesnik projekta Viki voli Zemlju od početka njegovog sprovođenja u Srbiji. Zavod obezbeđuje spiskove zaštićenih prirodnih dobara, literaturu za pisanje novih članaka o zaštićenim prirodnim dobrima u Srbiji, ali i učestvuje u žiriranju pristiglih fotografija. Pored toga, održani su i foto-ture, kao i uređivački maraton.
Takođe, za potrebe izložbi foto-konkursa Zavoda “Priroda Srbije” volonteri Vikimedije Srbije i zaposleni kreirali su 32 nova članka i na fotografije je postavljeno 80 QR kodova, koji vode do članaka na Vikipediji na srpskom jeziku.
- Sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda uspešno se realizuje projekat “Digitalni Beograd”, kojim je 68 spomenika kulture u Beogradu obeleženo QR kodovima. Oni omogućavaju informacije o kulturnim dobrima na šest svetskih jezika, direktno sa Vikipedije.
- Umetnička fotografkinja Maja Stošić donirala je svoju autorsku kolekciju „Sačuvano od zaborava” za Vikimedijinu ostavu.
- Niški umetnik Davorin Dinić donirao je deo svoje kolekcije „Senke starog Niša” za Vikimedijinu ostavu.
- Umetnik i kolekcionar Milorad Stokin donirao je 100 fotografija u javnom domenu za Vikimedijinu ostavu.
- Udruženje kolekcionara Foto-muzej doniralo 11 fotografija za Vikimedijinu ostavu.
Institucije u svetu sa kojima je ostvarena saradnja[uredi | uredi izvor]
Brojne institucije kulture širom sveta priključile su se GLAM programu i već godinama doprinose širenju slobodnog znanja. Izdvajamo neke od njih:
- Zavod za kulturno nasleđe Holandije donirao je skoro pola miliona fotografija za Vikimedijinu ostavu (486,378 datoteka)
- Nacionalni arhiv Holandije oslobodio je više od 15 hiljada fotografija
- Bundes arhiv je još 2008. godine donirao 100 hiljada fotografija iz istorije Nemačke
- Bugarski arhiv oslobodio je više od 7000 datoteka
- Saradnja sa Volters Art Muzejem rezultirala je sa više od 10 hiljada fotografija na Vikimedijinoj ostavi
- Muzej Tropen donirao je više od 50 hiljada datoteka
- Bruklinski muzej oslobodio je više od 10 hiljada fotografija
- Narodna biblioteka Švajcarske donirala je više od pet hiljada datoteka
- Državna biblioteka Kvinslenda - 23.000 fotografija u javnom vlasništvu
- Biblioteka Nacionalnog kongresa Čilea - 2384 datoteke
Otvoreni viki GLAM projekat Srbije[uredi | uredi izvor]
Predstavnici Vikimedije Srbije organizovali su 24. februara 2012. godine konferenciju pod nazivom Otvoreni viki GLAM Srbije, kao deo istoimenog projekta namenjenog GLAM institucijama. U želji da se promovišu Vikimedijini projekti i razvije saradnja lokalnih ogranaka Vikimedijine fondacije, događaj je okupio, u Beogradu, oko 70 predstavnika biblioteka, arhiva, muzeja, galerija, fondacija, državnih institucija i udruženja. Pored domaćina, program su obogatili specijalni gosti iz Indije, Italije, Francuske i Češke koji si podelili svoja znanja i iskustva sa publikom. Zadovoljstvo je bilo saslušati i direktora medijske arhive „Ebart“, Velimira Ćurgusa i direktora digitalne biblioteke „Rastko“, Zorana Stefanovića. Program konferencije bio je podeljen u šest celina, o kojima možete saznati nešto više klikom na ovaj link.