Википедија:Uživo/Vikimanija 2013.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Meni je ovo bila šesta Vikimanija po redu, dok je mojim saputnicima, Miletu i Branetu, ovo bila prva prilika da posete ovu najveću viki manifestaciju na svetu, koja se ove godine održala po deveti put, i to u Hong Kongu, na Dalekom istoku.

Kako sam ove godine sam finansirao svoj put i ostanak u Hong Kongu (a to nije izašlo jeftino, črast me), ne osećam neku preveliku obavezu da izvestim zajednicu o ovoj konferenciji. Međutim, u maniru mojih tradicionalnih izveštaja sa Vikimanije, napisaću i ovog puta nešto za one koje interesuje, samo neće biti u dosadašnjem obimu.

Takođe, za razliku od prethodnih godina, ovog puta me je mrzelo da previše fotografišem ljude, tako da imam jako malo slika, i to uglavnom sa samih predavanja. Kasnije ću ih okačiti na Ostavu, pa i prikačiti ovde.

Pre konferencije[uredi | uredi izvor]

Igra lavova

Na konferenciju je krenulo nas četvorica, Mile i Brane, osoba X[1], i ja. Do Hong Konga smo leteli zajedno, letovima Katar ervejza preko Dohe. Ove godine konferencija je imala dva pred-dana, u sredu i četvrtak. S obzirom da smo u Hong Kong sleteli u sredu popodne, nije bilo šanse da stignemo na prvi pretkonferencijski dan, je iako za sve nas bilo zanimljivih stvari. Meni je žao što sam propustio radionicu vezanu za edukativne programe.

Četvrtak, 8. avgust[uredi | uredi izvor]

U četvrtak, drugog pretkonferencijskog dana, jedino što mi je bilo zanimljivo za posetiti jeste bilo predavanje vezano za Chapters Dialog[2]. Na predavanju su predstavnici Vikimedije Nemačke predstavili ovaj projekat. Cilj je da se tokom Vikimanije, a od septembra i preko onlajn načina[3] izvrše intervjui sa predstavnicima svih ogranaka, i to sa bar jednim članom odbora i jednim zaposlenim[4]. Reč je o transparentnom procesu, koji ima za cilj da informiše ljude o problemima i uspesima ogranaka, da se pronađu partneri i uparuju organizacije radi lakšeg rešavanja problema. Intervjui bi trajali oko sat i po i postojaće transkripti istih. Nakon predstavljanja, bilo je diskusije o tome koji su tačno ciljevi i očekivanja od ovog projekta i kakva sva pitanja ima smisla postavljati.

Nakon ovog predavanja nije bilo ničeg interesantnog, pa sam odlučio da se prošetam po centru grada. Uveče je održana žurka dobrodošlice u najvišoj zgradi u Hong Kongu, na 100. spratu[5], odakle se pruža divan pogled na ostatak grada.

Petak, 9. avgust[uredi | uredi izvor]

Džimijev kinout

Prvi dan konferencije je, kao što je to uobičajeno, krenuo uvodnom plenarnom sesijom u auditorijumu. Nakon tradicionalne igre lavova uz iritantnu muziku[6], glavni organizator, Džeri Maksimilijan (Juju) Čen, poželeo nam je dobrodošlicu, nakon čega nam je Danijel Laj[7] takođe poželeo dobrodošlicu. Nakon njega, Makoto Okamoto, Japanac sa jako lošim engleskim, održao je predavanje o projektu saveMLAK, koji je baziran na viki tehnologiji i doživeo veliku popularnost u Japanu nakon cunamija od pre par godina. Cilj projekta je bio da se zaštite i spasu kulturne, odnosno MLAK ustanove[8] nakon razornog zemljotresa i cunamija. Nakon ovog predavanja, Džimi Vejls, osnivač Vikipedije, održao je jedan od svojih tradicionalnih kinout[9] predavanja, koje je ove godine, moram priznati, bilo interesantnije nego inače. Ovog puta se fokusirao na nedavno oborene rekorde u vidu broja članaka na raznim jezičkim Vikipedijama, novosti iz Zadužbine Vikimedije[10] i dramu oko Snoudena i NSA. S tim u vezi je pričao o SSL-u i problemima sa novinarima i medijima uopšte, iz čega je usledilo njegovo glasno razmišljanje o pravljenju alternative za moderne medije. Takođe je proglasio Remija Matisa za Vikipedijanca godine[11][12]. Na kraju je prikazan kolaž-filmić sa kratkim intervjuima sa određenim zaposlenima u Zadužbini Vikimedije, koji su pričali pozitivne stvari o Su Gardner, izvršnim direktorom Zadužbine, koja je u procesu napuštanja te pozicije i Vikimedije uopšte. Ceo film je bio u tonu zahvalnosti za šest godina marljivog rada Su.

Posle prve plenarne sesije, usledile su standardne paralelne sesije, a ovog puta je bilo dovoljno sesija za svačiji ukus. Ja sam najpre otišao na „Functionaries & friendly spaces“, sesiju koja je bila podeljena na dva dela:

  1. Filip Bodet iz VMF je predstavio svoj tim, „Community advocacy team“, rekao čime se bave: uglavnom su tu kao podrška za zajednicu, prenose informacije iz Zadužbine koje bi mogle biti od interesa zajednici, ne bave se sadržajem projekata ili tehnikom, ali šalju neke kul stvarčice[13] džabe. Nakon tog kraćeg predstavljanja, usledila je kraća diskusija vezana za funkcionere[14] i postavljana su razna pitanja.
  2. Ad Hajkeshoven je održao kraći uvod vezan za „Friendly Virtual Space Policy“. Naime, po ugledu na već postojuću „politiku prijateljskog prostora“ koja se primenjuje na tehničke događaje koje organizuje Zadužbina, Ad je predložio uvođenje virtuelnog pandana koji bi važio za onlajn zajednice, odnosno zajednice okupljene oko Vikimedijinih projekata. Postavilo se pitanje da li nam je potrebna takva politika i šta uopšte treba da sadrži. Bilo je i diskusije o ličnim napadima. Moj utisak je da bi ovako nešto možda pomoglo da se spreče česti lični napadi kod nas...

Treća sesija ticala se budućnosti Vikimanije, a kao neko ko voli da posećuje Vikimaniju, ovo mi je delovalo zanimljivo. Sesija se sastojala, grubo govoreći, iz dva dela, gde je prvi bio prezentacioni, a drugi diskusioni.

  1. Deror Lin, glavni organizator pretprošlogodišnje Vikimanije u Haifi, dao je pregled svih dosadašnjih Vikimanija, sa statističkim podacima i još nekim zanimljivostima. Su Gardner je dala pregled sa strane VMF — VMF može da pomogne, uglavnom novčano, kao što to uvek i radi; njeno stanovište je da treba napraviti komitet za Vikimaniju za stalnu pomoć lokalnim vikimedijanskim timovima koji organizuju Vikimaniju. Icik Edri, takođe jedan od glavnih organizatora Vikimanije 2011. u Izraelu, i Džejms Her, glavni organizator prošlogodišnje Vikimanije u Vašingtonu, dali su takođe svoja gledišta i iskustva.
  2. Drugi deo je faktičio bio panel, kome su postavljana pitanja. U panelu su učestvovali Su Gardner, Džejms Her, Icik Edri, Džejms Forester[15] i Manuel Šnajder[16]. Prvo je Deror kao voditelj cele sesije postavio nekoliko pitanja, a onda su usledila pitanja iz publike. Pitanja (i odgovori) koje je postavio Deror su bila sledeća:
    • Da li Vikimaniju treba smanjiti? Konsenzus je bio da ne treba.
    • Da li Vikimanija treba da postane „akademskiji“ događaj? Ne, jer Vikisim[17] već služi za to, ali svakako ne treba uklanjati sa Vikimanije akademske sesije.
    • Da li organizaciju Vikimanije treba da radi manji ili veći ogranak i da li uopšte mora da to radi ogranak? Ko god je kompetentniji može i treba da se bavi organizacijom; ne treba nam pravilo u tom pogledu.
    • Da li ima smisla zaposliti profesionalnog organizacionog menadžera/planera? Da.
    • Da li budžet treba da bude manji ili veći? Teško je odgovoriti na to pitanje, jer cene dosadašnjih Vikimanija nisu ukupne cene troškova, jer nisu uračunati mnogi troškovi koje organizatori nisu pokrili.
    • Kako se objašnjava činjenica da je sve manje organizacija koje konkurišu da organizuju Vikimaniju, a takođe je i sve manje ljudi voljnih da budu u žiriju? Organizacija takvih događaja postaje zastrašujuća, mnogi su svesni rizika neuspeha, pa je lakše ne kandidovati se.

Poslednja sesija ovog dana ticala se Vizuelnog editora, koju je vodio Džejms Forester. Najpre su predstavljeni razlozi za uvođenje vizuelnog editora, istorijat i plan postavljanja[18] na Vikimedijine projekte. Roan Katou je onda pričao o tehničkoj strani celog poduhvata, tj. o HTML editoru, Ed je pričao o modelu podataka, Dejvid o podršci za jezike, Inez o komponenti koja se zove „ContentEditable“, Timo o alatima za uređivanje[19], a onda se Džejms ponovo vratio kako bi pričao o budućnosti. U drugom delu sesije, Inez Korčinjski i Kristijan Vilijams su pričali o proširenju Vizuelnog editora, koje se koristi već na Vikiji. Takođe su na licu mesta napravili MedijaViki ekstenziju koja se kači na Vizuelni editor, što je bilo prilično kul.

Subota, 10. avgust[uredi | uredi izvor]

Čarls Mok

Drugi dan konferencije je počeo plenarnim predavanjem Čarlsa Moka pod nazivom „Jedan internet, dva sistema“[20]. Čarls Mok je predsednik Računarskog društva Hong Konga i član Zakonodavnog saveta Hong Konga, a i ima gomilu drugih funkcija i pozicija[21]. On je pričao o „Velikom kineskom vatrenom zidu“ i dao određene statistike korišćenja interneta u Kini i Hong Kongu.

Druga sesija koju sam posetio sastojala se iz dve odvojene celine:

  1. Didrik van Lire i Dario Tarboreli, koji su članovi analitičkog tima Zadužbine, imali su prezentaciju „Datafying Wikimedia“, koja se ticala prikupljanja podataka za statističke namene. Njihovi izazovi su raštrkanost postojećih statističkih resursa[22] (iako je http://stats.wikimedia.org centralno mesto gde VMF objavljuje statističke podatke, ima i mnogih drugih nezavisnih sajtova) i automatizacija procesa[23]. Posle prezentacije usledio je deo sa pitanjima i odgovorima.
  2. Predstavnik sa Univerziteta primenjenih nauka u Bernu objavio je nalaze svog istraživanja, koje je sproveo kao deo svoje doktorske teze. Naime, sproveo je anketu među GLAM institucijama u Švajcarskoj, sa fokusom na otvorene sadržaje i kraudsorsing[24]. Istraživanje je sprovedeno nad 72 organizacije, od 197 kontaktiranih i prezentovani su statistički podaci.
Martin i Marijus

Treća sesija je takođe bila podeljena u dva dela:

  1. Martin Rulš i Marijus Hoh pričali su najpre o stjuardima i globanim administratorima — koja su njihova zaduženja i čime se uglavnom bave, a onda o alatima za globalne administratore i stjuarde, što onim koji su ugrađeni u sam MedijaViki softver, što o spoljašnjim alatima, koji se uglavnom nalaze na Tulserveru.
  2. Džejms Forester i Kris Stajp su pričali o poboljšanju administratorskih alata. Naime, u toku je rad na reorganizaciji i sređivanju administratorskih alatki. Uvode/sređuju se globalni filter za sprečavanje zloupotrebe, globalno preimenovanje korisika, čekjuzer alatka, finalizacija SUL-a[25]. Posle toga, diskutovali smo o potencijalnim drugim alatima koje želimo da vidimo u MedijaViki softveru.

Poslednja današnja sesija ticala se migracije sa Tulservera (u vlasništvu Vikimedije Nemačke) na Tul labs (u vlasništvu VMF). Rajan Lejn je pričao uopštenu priču o Vikimedija labsu, tj. celom frejmvorku, zatim je Mark Peltijer pričao o Tul labsu, kao potprojektu Vikimedija labsa, o tome kako se koristi i sl. Na kraju je Silke Majer pričala o migraciji alatki sa Tulservera na Tul labs. Naravno, na posletku je bilo i pitanja iz publike, na koja su predavači fino odgovorili.

Nedelja, 11. avgust[uredi | uredi izvor]

I poslednji dan konferencije je započeo plenarnom sesijom. Ovog puta je to bila Su Gardner, odlazeći izvršni direktor VMF. Ona je najpre prezentovala Listen Wikipedia, zanimljiv sajtić, a onda krenula sa ozbiljnijim stvarima — kao i obično, predstavila je presek stanja u VMF[26]. Fokusirala se na napore uključivanja što više urednika[27], davanje grantova, Vizuelni editor, mobilni pristup (prikazala je video vezan za Wikipedia Zero[28] u Južnoj Africi). Takođe je pričala i o svom odlasku iz VMF, a nakon prezentacije usledilo je nekoliko pitanja iz publike, na koja je gledala da da što bolje odgovore. Nakon njenog izlaganja, usledeo je takođe standardni panel sa članovima odbora poverenika VMF. Džej Volš, glavni čovek vezan za komunikaciju u VMF, bio je moderator. Od svih članova odbora, nisu prisustvovali Stu Vest i Brazilka Ana Toni, koja je novopridošla članica. Nakon predstavljanja članova i uvodnih izlaganja svakog od njih, počela su pitanja, prvo od Džeja, a onda i iz publike. Zbog sadržajne sesije, termin je probijen skoro 45 minuta, što se blago odrazilo na kasnije pauze i sesije, koje su bile pomerane i skraćivane, kako bi se kako-tako držali rasporeda.

Drugu sesiju ću nazvati „Viki voli nešto“, jer se sastojala iz tri celine, koje su se sve ticale tematskih geografskih takmičenja.

  1. Benoa je predstavio „Wikipedia Takes Your City“, odnosno „Vikipedija osvaja vaš grad“. Predstavio je svoja iskustva iz Montreala, gde je i pored uragana, koji se veoma retko događa, ali je rešio da pogodi Kanadu baš tog dana, veoma veliki broj volontera došao na događaj. Benoa je predstavio i kakve sve vrste događaja sličnog tipa postoje (Photowalk, Wikiscan, Wikiexpedition, Labsnap, Britain Loves Wikipedia, Wiki Loves Monuments, Wiki Loves Public Art, Wiki Loves Earth, Wikipedia Takes ..., da navedem nekoliko), a onda je i dao uputstva o tome kako organizovati Fotošetnju, odnosno šetnju po gradu uz fotografisanje.
  2. Džon Anderson iz Vikimedija Švedske je predstavio projekat „Viki voli javnu umetnost“, koji je realizovan sa Europeanom. Ovo takmičenje se realizovalo u nekoliko zemalja i fokusiralo se na javno izložene umetnine. U nekim državama se to odnosilo na umetnost izloženu na otvorenom, dok se u drugim, gde ne postoji sloboda panorame, to odnosilo na eksponate u muzejima.
  3. Poslednji deo bio je panel vezan za takmičenje „Viki voli spomenike“ (VLM). Nakon kratke prezentacije o VLM i predstavljanja panelista, usledila su pitanja iz publike.

Treća sesija ticala se pravljenja dobrih fotografija jeftinim foto-aparatima. Dva eksperta za fotografiju iz Nemačke su održali demonstraciono predavanje uz diskusiju o tome na šta sve treba obratiti pažnju pri fotografisanju, kako bi se dobile fotografije što boljeg kvaliteta. U drugom delu je Manuel Šnajder pričao o projektu „Wiki TV“, koji nema veze sa televizijom, već sa video projektima u Vikimediji, odnsosno pravljenju video klipova za razne namene, između ostalog i za članke na Vikipediji.

Veliki broj volontera

Poslednja sesija konferencije je uvek ona koja zatvara istu. Tako su se organizatori i ovog puta zahvalili volonterima[29] i sponzorima, a onda smo videli prezentaciju za Vikimaniju 2014, koja će se održati u Londonu.

Nakon konferencije, odvezeni smo na južni deo ostrva Hong Kong, na plažu „Šek O“, gde smo u jednom kafiću uz muziku i skromnu zakusku proslavili kraj Vikimanije. Mnogi su iskoristili priliku da se brčnu u toploj vodi i speru znoj prouzrokovan toplim vremenom i visokom vlažnošću suptropske klime.

Posle konferencije[uredi | uredi izvor]

Nakon konferencije, Mile i Brane su u Hong Kongu ostali još nekoliko dana, gde su i u ponedeljak prisustvovali postkonferencijskom programu. Ja sam odlučio da neću učestvovati na tome, pa sam desetak dana nakon konferencije uživao u čarima Hong Konga i posećivao znamenitosti (ako zanemarimo onaj jedan dan sa tajfunom).

Zaključak[uredi | uredi izvor]

Sve u svemu, veoma dobra konferencija. Iznenađujuće je koliko je malo bilo kašnjenja i kako je manje-više sve bilo isplanirano kako treba. Mnogi su se žalili na hranu, odnosno nedostatak iste, na žurkama na plaži i na 100. spratu Međunarodnog komercijalnog centra, ali teško je predvideti koliko će Vikimanijaka doći na takve događaje i koliko će biti gladni, te donekle i razumem organizatore[30]. Interesantno je bilo boraviti dve nedelje na Dalekom istoku među Kinezima, i ovaj doživljaj će mi svakako ostati u dobrom sećanju.

F± 22:22, 1. septembar 2013. (CEST)[odgovori]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ bivši Vikipedijanac koji će ostati neimenovan
  2. ^ ovaj termin, dijalog ogranaka, osmislili su u Vikimediji Nemačke i reč je njihovom projektu-ljubimcu
  3. ^ video i audio konferencije
  4. ^ ako, naravno, postoji
  5. ^ 393 metara visine
  6. ^ uglavnom udaranje u neke perkusije, valjda činele
  7. ^ sa titulom Government Chief Information Officer, koju se neću usuditi da prevedem
  8. ^ MLAK je akronim sličan onom koji se koristi na zapadu — GLAM — i znači muzeji, biblioteke, arhive i kominkani, koji su vrsta japanskih kulturnih centara
  9. ^ „keynote“
  10. ^ u tekstu ću Wikimedia Foundation prevoditi kao Zadužbina Vikimedije, Zadužbina ili skraćeno VMF
  11. ^ Rémi Mathis, predsednik Vikimedije Francuske
  12. ^ zato što je izdržao dramu, u kojoj ga je francuska obaveštajna služba primorala da obriše članak sa francuske Vikipedije, što je bilo kontraproduktivno za njih, jer je tek tad taj članak video neviđeni publicitet
  13. ^ što se na engleskom kaže merchandising
  14. ^ to je termin koji se koristi za sve korisnike višeg ranga, tj. sa višim korisničkim pravima — birokrate, čekjuzeri, oversajtovi i sl.
  15. ^ trenutno, jedan od četvoro ljudi koji su bili na svih 9 Vikimanija
  16. ^ koji je na nekoliko Vikimanija učestvovao kao tehnička pomoć
  17. ^ Wikisym
  18. ^ odnosno, u žargonu, „deployment“
  19. ^ vezani za korisnički interfejs
  20. ^ aluzija na frazu „Jedna država, dva sistema“, koja se koristi da opiše poseban status koji Hong Kong i Makao imaju u okviru Kine
  21. ^ vidi članak na enviki
  22. ^ odnosno discoverability
  23. ^ odnosno reproducibility
  24. ^ tj. „crowdsourcing“ — proces gde veliki broj ljudi učestvuje u stvaranju nečega, kao što je Vikipedija
  25. ^ SUL = Single User Login
  26. ^ ili kako ona to zove, „accountability presentation“
  27. ^ „editor engagement“
  28. ^ Vikipedija 0 je naziv za mogućnost pristupa Vikipediji u mnogim državama preko mobilnih telefona bez ikakvog plaćanja saobraćaja podataka mobilnom provajderu
  29. ^ kojih je ovog puta bilo rekordno mnogo, preko 300
  30. ^ na stranu što nisu navikli na alave zapadnjake :D