Vladimir Vujić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladimir Vujić
Datum rođenja1886.
Mesto rođenjaBeograd
Datum smrti1951.

Vladimir Vujić (Beograd, 1886Rio de Žaneiro, 1951) bio je srpski publicista, profesor, prevodilac i kritičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rano je ostao bez oca i odgajao ga je stric. Kao vojnik srpske kraljevske vojske prešao je Albaniju, tokom čega je na leđima preneo jednog saborca.[1]

Radio je kao suplent gimnazije u Skoplju te gimnazijski profesor u Sremskim Karlovcima i Beogradu.[1]

Pomogao je Mihailu Petroviću Alasu u izradi fenomenološke teorije preslikavanja.[1]

Za vreme Drugog svetskog rata bio je načelnik Ministarstva prosvete i vera u Nedićevoj upravi, a potom vrhovni inspektor Nacionalne službe za obnovu Srbije. Izbegao je iz Srbije 1944. godine, boravio je u izbegličkim logorima u Forliju i Eboliji, gde je držao predavanja. Kasnije je bio u logoru u Nemačkoj, odakle emigrira u Brazil, gde je preminuo.[1]

Koautor je vitalističko-pragmatističkog manifesta Novi humanizam (sa Prvošem Slankamencem) i autor Sputane i oslobođene misli.[2]

Učinio je prvi izbor dela filozoga i svog učitelja Božidara Kneževića, za koji je takođe napisao predgovor. Objavio je nekoliko stotina članaka, studija, ogleda, kritika i drugih publikacija za vreme života, kao i dve knjige. Preveo je Špenglerovu Propast Zapada.[1]

Sarađivao je sa časopisima: Srpski književni glasnik, Letopis Matice srpske, Ideje, Svetosavlje, Žički blagovesnik, Pravda, Vreme, Politika, Narodna odbrana.[1]

U svom tekstu objavljenom u listu Pravoslavlje, prvi je izneo ideju da su srpsku kulturu odredila dva bekstva: princa Rastka Nemanjića u manastir i prosvetitelja Dositeja Obradovića iz manastira.[1]

Bio je istaknuti kritičar evropocentrizma i zapadnog imperijalizma.[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige
  • Sputana i oslobođena misao
Prevod
  • Špengler - Propast Zapada

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž Dimitrijević, Vladimir (2014). Prećutana kulturna istorija Srba. Beograd: Catena Mundi. str. 24—31. 
  2. ^ Dimitrijević, Vladimir R. (2016-07-20). „Vladimir Vujić kao književnik kritičar i polemičar u kontekstu književnih procesa između dva svetska rata”. Univerzitet u Beogradu (na jeziku: srpski).