Geli

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Briti (crveno), Pikti (plavo), Geli (zeleno), 5. vijek nove ere.
Prostor koji naseljavaju Geli
Govornici škotskogelskog jezika prema popisu iz 2001. godine u procentima

Geli ili Gaeli, ili Gojdeli, etnolingvistička su grupa u Irskoj, Škotskoj, na Hebridima i na Ostrvu Men, čiji jezik pripada gelskoj porodici, dijelu ostrvskih keltskih jezika. Riječ je u engleski (a kasnije i sve druge jezike) ušla godine 1810. iz škotskog gelskog Gaidheal (uporediti irski Gaedhealg i staroirski Goídeleg) za gorštaka. Gael ili Goídeleg je prvi put korišten kao kolektivni izraz za narode Irske; smatra se da je došao iz velškog Gwyddel (starovelški Goídel), što znači „pljačkaš“, a danas „Irac“.

Gela ima ukupno oko 70.000. U verskom pogledu, Geli su većim delom katoličke, a manjim delom protestantske veroispovesti (uglavnom pripadnici Škotske crkve i anglikanizma). U Škotskoj ih ima oko 65.000, a preostalih 5.000 u SAD, Irskoj, Australiji i Novom Zelandu. Najveći broj govornika škotskogelskog jezika živi na Hebridima.

Mnogi koji ne govore gelski sebe smatraju Gelima u širem smislu zbog porijekla i kulturne baštine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]