Pređi na sadržaj

Геополитика хране (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Geopolitika hrane
Nastanak i sadržaj
AutorZoran Petrović Piroćanac
Dizajner koricaMiloš Kaurin
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delageopolitika
Izdavanje
IzdavačInstitut za političke studije /Centar za geopolitičke studije „Jugoistok“/
Datum2008.
Broj stranica258
Tip medijabroširano
Klasifikacija
ISBN?978-86-7419-165-1

Geopolitika hrane: bitna razvojna komponenta društva u XXI stoleću je knjiga srpskog geopolitikologa dr Zorana Petrovića Piroćanca, objavljena 2008. godine.[1]

Ovo je druga u trilogiji autorovih monografija o geopolitici resursa, prva je Geopolitika vode (2007), a treća Geopolitika energije (2010). Knjigu je objavio Institut za političke studije /jedinica Centar za geopolitičke studije „Jugoistok“/ u Beogradu.

Ciljevi i metodologija[uredi | uredi izvor]

Trilogiju o geopolitici resursa autor postavlja sa aspekta nove metodologije i zadataka koje globalizacija postavlja pred nauku geopolitike.

Danas geopolitikolog mora da proučava ne samo vojne veštine i geografiju, već i geoekonomiju, sociologiju, demografiju, religijska kretanja, civilno društvo, rasprave o klimatskim promenama, da ima i futuristička obeležja, da predviđa, itd. Upustio sam se, pionirski, u pomenuta globalna pitanja, vodu, hranu i energiju, kao suštinske probleme čovečanstva, koji će umnogome promeniti međunarodne odnose. To jesu nezaobilazne teme savremene geopolitike, a ja sam, napisavši te knjige, koje sada dalje drugi autori treba da nadmaše novim radovima, bio u ulozi early warning istraživača (onog koji vrši funkciju ranog upozoravanja). Zato što naša država, kao i u mnogo čemu drugom, ima nedopustivih zjapećih rupa u poimanju i vođenju onoga što se naziva state management.

— kaže autor za Geopolitiku.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

  • Prolegomena: Od Platona do Amartia Sena
  • Industrijska poljoprivreda protiv čovečanstva
  • Mala istorija gladi Evrope i sveta
  • Hrana kao oružje
  • Hrana, društvo, politička ekonomija
  • Pšenica, kukuruz, pirinač - sveto trojstvo planetarne ishrane
  • Održivi razvoj i poljoprivreda
  • Hrana i ljudska prava
  • Alimentarni suverenitet
  • Agrobiznis-giganti svetski kontrolori hrane
  • Bezbednost hrane i alimentarni terorizam
  • Biološka oružja i poljoprivreda
  • Biopolitička proizvodnja/ Imperijalna bio-vlast
  • Zajednička poljoprivredna politika EU
  • Srbija i budućnost GMO
  • Budućnost hrane
  • Bibliografija
  • Dodatak: dokumenti
    • Rimska Deklaracija o svetskoj bezbednosti hrane (13-17. 11. 1996)
    • Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
    • Situacija ishrane u svetu
    • Evolucija svetskog stanovništva 1950-2050
    • Poljoprivredni proizvodi svetskog tržišta
    • Rezultat energetske analize Planeta na jednoj farmi
  • Mali subjektivni glosar poljoprivrede i hrane

Prijem kod kritike[uredi | uredi izvor]

Kao prva knjiga u svojoj vrsti od strane srpskog autora, knjiga Geopolitika hrane je doživela pozitivne ocene, koje su između ostalog dali i prof. dr Miladin Ševarlić (Poljoprivredni fakultet u Beogradu), prof. dr Luka Radoja (jedan od pionira proizvodnje zdrave hrane u Srbiji), ekonomista prof. dr Dragan Radenović i rabin Isak Asiel (Jevrejska zajednica Srbije).

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]