Pređi na sadržaj

Geula

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica Malkhej Jisrael

Geula ( hebr. גאולה, iskupljenje) je četvrt u centru Jerusalima, naseljeno uglavnom haredi Jevrejima. Geula se graniči sa četvrtima Zikron Moše i Mekor Baruhom na zapadu, Buharskom četvrti na severu, Mea Šearimom na istoku i centrom Jerusalima na jugu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kikar HaŠabat, glavna raskrsnica Geule

Geula je osnovana između 1927 i 1928 godine. Prvobitno je to bilo mešovito naselje sekularnih i religioznih jevreja. Britanski konzul u Jerusalimu, Džejms Fin, sagradio je svoj dom u toj oblasti 1855. godine, angažujući jevrejsku radnu snagu. [1] To je bila treća zgrada podignuta van zidina Starog grada . [2]

Geulu je osnovao bankar Avraham Hasidof (osnivač banke Israel Discount Bank) koji je dao ime glavnoj ulici po svojoj najstarijoj ćerki Geuli. Intervju sa Geulom

Geula je dobila ime po glavnoj ulici u naselju, ulici Geula koja se sada zove ulica Malkhej Jisrael . Ulica Geula je bila komercijalni centar za različite lokalne zajednice kao što su Kerem Avraham, Jagija Kapajim, Zikron Moše, Batej Horenštajn i kvart Ačva. Danas su ove zajednice zajedno poznate kao naselje Geula. Ulica Malkhej Jisrael je oivičena desetinama malih prodavnica. U komšiluku se nalaze mnoge ješive i sinagoge .

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Kikar HaŠabat je glavna raskrsnica. Sirotište Zion Blumental je osnovano 1900. godine[3] i Kamp Šneler, ranije poznato kao Šneler sirotište, osnovano 1860. godine postali su deo Geule kako se komšiluk širio. Gur ješiva, sa bet midrašom od 10.000 sedišta, takođe je u Geuli. [2] U četvrti se nalazi i Krečme, prvi haredi bar u Jerusalimu. [4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ari Lewis: History of Jerusalem – Kerem Avraham, Jewish Magazine, January 2008.
  2. ^ a b Jerusalem neighborhoods Arhivirano 2022-01-05 na sajtu Wayback Machine, Eiferman Properties Ltd.
  3. ^ Rossoff, Dovid (2001). Where Heaven Touches Earth: Jewish life in Jerusalem from medieval times to the present (6 izd.). Feldheim Publishers. str. 392. ISBN 0873068793. 
  4. ^ Heller, Moshe (22. 2. 2015). „Jerusalem gets its first haredi bar”. Ynetnews. 

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Goshen-Gottstein, Esther R.: Growing up in “Geula”: Socialization and family living in an ultra-Orthodox Jewish subculture. In: Israel Journal of Psychiatry and Related Sciences, Vol 21(1), 1984, 37–55.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]