Golijska Moravica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Golijska Moravica
Opšte informacije
Dužina98 km
Basen1.486 km2
SlivCrno more
Vodotok
IzvorGolija  Srbija
V. izvora1.350 m
UšćeZapadna Morava
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
NaseljaIvanjica
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Golijska Moravica je reka u Srbiji u zapadnom delu zemlje u regionu Starog Vlaha i Pomoravlja. Izvire na padinama planine Golije i teče prema severu kroz grad Ivanjicu sve do ušća u Zapadnu Moravu nedaleko od Požege. Duga je 98 km.[1]

Tok[uredi | uredi izvor]

Izvor reke je na severnim obroncima Golije na visini od 1.350 metara. U blizini zaseoka Sakovići.[2]

Nastaje spajanjem Golijske reke i Vučačke reke u selu Gleđica kod zaseoka Leposavići. Kod mesta zvanog Međurečje u Moravicu se uliva reka Nošnica.

Dalje prema severu ulazi u Ivanjičku kotlinu i protiče kroz grad Ivanjicu između planina Mučanj i Čemerno. U ovom delu toka prima pritoke Lučku reku sa desne i Grabovičku reku sa leve strane. Na izlasku iz kotline teče kroz usku Manastirsku klisuru i kraj manastira Sveti Arhanđeli.[3]

U gornjem delu toka Moravica protiče kroz Ariljsku kotlinu blizu grada Arilja gde sa svoje leve strane prima najveću pritoku, reku Rzav. Prema severu nastavlja kroz klisuru Suteska, nakon koje se u Požeškoj kotlini nedaleko od Požege sastaje sa rekom Đetinjom i formira Zapadnu Moravu.[4]

Površina sliva Golijske Moravice je oko 1.500 km², a pripada Crnomorskom slivu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Marković, J. i Pavlović, M.(str. 56)
  2. ^ Enciklopedija Jugoslavije (str. 160)
  3. ^ Sliv Golijske Moravice
  4. ^ Rodić, D, Pavlović, M.(str. 56)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kovačeva, Lюba (1921). Bъlgariя i neйnite sъsedi, str. 271-273 - Morava. geografska hristomatiя. 
  • Šehić, Denis i Šehić Demir (2007): Atlas Srbije, MondeNeuf, Beograd
  • Više autora (1965): Enciklopedija Jugoslavije, JLZ, Zagreb, knjiga 6
  • Marković J, i Pavlović, M. (1995) Savremena administracija, Beograd

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]