Grofovija Barselona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teritorija Barselone (crveno)

Grofovija Barselona je bila država koja je postojala u periodu od 801. do 1162. godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Karolinški car Karlo Veliki pokrenuo je 795. godine pohod na Iberijsko poluostrvo. Godine 801. osvojio je Barselonu koja se od 717. godine nalazila u rukama Arabljana. Do 812. godine Karlo je osvojio severoistočnu trećinu poluostrva, do reke Ebro. Barselona je prvobitno bila samo upravna jedinica Franačke države. Grofovi Barselone bili su vazali franačkog kralja. Nakon izumiranja dinastije Karoling i dolaska Kapeta na vlast, grof Borelj II izborio se za nezavisnost (988). Barselona je bila najuticajnija od Katalonskih grofovija i nastojala je da se izbori za ujedinjenje. Barselona učestvuje u Rekonkisti. Borelov potomak i naslednik, Ramon Berenger IV, oženio se za Petronilu od Aragona. Njihov sin, Alfonso II nasledio je 1164. godine i Aragon i Barselonu. Dve države ostaće ujedinjene tokom čitavog srednjeg veka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija Španije, De Baho Alvares, Hulio Hil Pećaroman, Klio, 2003. godina
  • Srednjovekovno doba povijesnog razvitka 1, Miroslav Brant, Biblioteka povijesti, Zagreb, 1980. godina
Spisak hrišćanskih kraljevina na Pirinejskom poluostrvu od Rekonkiste do danas
Portugalija Španija
Kruna Kastilje Kraljevina Navara Kruna Aragona
Kraljevina Galicija Kraljevina Asturija Kraljevina Leon Kraljevina Kastilja Kraljevina Aragon Grofovija Barselona Kraljevina Valensija Kraljevina Majorka