Pređi na sadržaj

Dijar Rabia

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Xazire (Gornja Mesopotamija), sa svojim provincijama, u srednjem veku.

Dijār Rabi‘a („prebivalište Rabi'a”) je srednjovekovno arapski naziv najistočne i najveće od tri provincije Džazire (Gornja Mesopotamija), a druge dve su Dijar Bakr i Dijar Mudar. Prema rečima El Baladurja, sve tri pokrajine su imenovane po glavnim arapskim plemenama koje tamo naselio Muavija tokom muslimanskih osvajanja VII veku. Dijar Rabi'u je naselio Rabi'sko pleme, od kojih je Mudar bilo jedna od podgrupa.

Dijar Rabi'a obuhvata gornje krajeve reke Habur i njene pritoke, odnosno regije Tur Abdin i Bet Arabaje, kao i obe obale reke Tigar iz okoline Džazirat ibn Umara na jeveru do granice sa Irakom na području Tikrita na jugu, uključujući i donje krajeve Gornjeg Zaba i Donjeg Zaba. Glavni grad pokrajine bio je Mosul (arapski el-Mavsil), sa drugim važnim urbanim centrima kao što su Balad, Džazirat ibn Umar, El Sin, Barka'id, Sidžar, Nasibin, Mardin i Ra's el-'Ajn. Region je pljačkan za vreme upada Karmata u periodima Omejada i Abasida. Sredinom 10. veka došla je pod kontrolu matične dinastije Hamdanida, čija je valst bila skoncentrisana u Mosulu. Hamdanidski emirat je sa Bujidima 980 , a pokrajina je pre[la pod kontrolom Ukajlida, koji su ga držali do osvajanja Sedžuka krajem 11. veka.