Dragobiljica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragobiljica
Dragobiljica, jul 2005.
Opšte informacije
Dužina17 km
Vodotok
IzvorVrnčani
V. izvora393 m
UšćeDragobilj kod Dića
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Dragobiljica (Boljkovačka reka, Lalinačka reka) izvire u selu Vrnčani (Opština Gornji Milanovac) i teče pravcem jugoistok-severozapad u dužini od 17 km.[1] Protiče kroz sledeća sela: Vrnčani, Ručići, Boljkovci, Lalinci, Donji Banjani i u selu Dići (Opština Ljig) se uliva u reku Dragobilj. Izvor reke se nalazi na 393 m, a ušće na 193 m nadmorske visine. U Dragobiljicu se ulivaju potoci od kojih neki, u zavisnosti od vremenskih uslova tokom godine, čak i u potpunosti presahnu. Glavne pritoke su sledeći potoci: Ranjci, Čvortanovac, Belica, Zorića potok, Šikovac, Miloševac, Lazina voda, Slanac.

Prema podacima generala Jovana Miškovića, koji je službovao u rudničkom okrugu u drugoj polovini 19. veka, u reci je bilo sledećih riba: klenova, krkuša, govedarica, pljotica i rakova, a na njenom toku oko 7 vodeničica. Dolinom Boljkovačke reke izgrađen je nasip (put) koji je vodio iz Gornjeg Milanovca za Valjevo i to desnom obalom, dvaput je prelazeći.[2] Danas je ovaj put označen kao državni put II B reda 360[3].

Srednji godišnji proticaj i specifični oticaj[4]

Reka Profil F (km²) R (mm) q

(1/s/km²)

Q

(m³/s)

Dragobiljica ušće 45,99 831,9 8,31 0,38

Srednji mesečni proticaj Dragobiljice u m³/s[5]

Period/mesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
1961-1989 0,43 0,79 0,78 0,55 0,56 0,47 0,21 0,09 0,08 0,08 0,18 0,35
1993-2003 0,46 0,68 0,58 0,71 0,26 0,42 0,31 0,08 0,20 0,14 0,24 0,49

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Daljinomer na Google Earth
  2. ^ Jovan Mišković, „Opis Rudničkog okruga (s kartom, slikama i tablicom)“, Glasnik SUD, knjiga XXXIV, Beograd 1872, 325.
  3. ^ „UREDBA O KATEGORIZACIJI DRŽAVNIH PUTEVA”. Pristupljeno 16. 7. 2020. 
  4. ^ Jelena Kovačević-Majkić, Milan Radovanović, “Hidrološke odlike opštine Ljig“, Zbornik radova Geografskog instituta „Jovan Cvijić“, knjiga br. 55, Beograd 2006, 44.
  5. ^ Isto

Literatura[uredi | uredi izvor]