Drivjati

Koordinate: 55° 36′ 59″ S; 27° 01′ 41″ I / 55.616281° S; 27.028056° I / 55.616281; 27.028056
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jezero Drivjati
Pogled na obalu jezera Drivjati
LokacijaBraslavski rejon
Koordinate55° 36′ 59″ S; 27° 01′ 41″ I / 55.616281° S; 27.028056° I / 55.616281; 27.028056
PritokeUsvica, Zolvica, Raka, Okunjevka
OtokeDrujka
Zemlje basena Belorusija
 Vitepska oblast
Maks. dužina9,86 km
Maks. širina4,5 km
Površina36,14 km2
Pros. dubina6 m
Maks. dubina12 m
Zapremina0,22352 km3
Nad. visina129 m
NaseljaBraslav
Jezero Drivjati na karti Belorusije
Jezero Drivjati
Jezero Drivjati
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Drivjati (rus. Дривяты; blr. Дрывяты) je jezero u severozapadnom delu Belorusije, u Braslavskom rejonu Vitepske oblasti. Sa površinom od 36,14 km² najveće je jezero u grupaciji Braslavskih jezera i peto po površini u zemlji.

Na severnim obalama jezera smešten je gradić Braslav.

Fizičke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Jezero Drivjati smešteno je u udubljenju ovalnog oblika dužine oko 10 km u meridijanskom pravcu, i prosečne širine od oko 3,7 km. Istočne obale jezera su dosta razuđene i niske, dok je severna obala morenskog tipa i diže se do 20 metara iznad nivoa vode. Najniži delovi obale su u južnom delu i prekriveni su šumama i močvarnom vegetacijom.

U jezero se uliva 11 manjih vodotoka, od kojih su najveće reke Raka, Usvica, Okunjevka i Zolvica. U severoistočnom delu jezera svoj tok počinje reka Drujka koja svojim tokom povezuje gotovo sva Braslavska jezera. Nivo vode u jezeru, a samim tim i u reci drujki regulisan je branom koja se nalazi u selu Černevo, a na kojoj se nalazi Braslavska hidroelektrana.[1]

Živi svet jezera[uredi | uredi izvor]

Vodene biljke jezera Drivjati rastu do dubina od 4 metra, a najraširenije su trske. Gusti tršćaci širine između 50 i 100 metara najkarakterističniji su za područja plićih zaliva u istočnim i severoistočnim delovima jezera.

Ihtiofaunu jezera predstavlja više od 20 vrsta, od kojih su najraširenije jegulja, smuđ, deverika i šaran.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Озёра Белоруссии. О. Ф. Якушко и др. — Мн.: Ураджай, 1988. — 216 с.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]