Ema Livri

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ema Livri
Ema Livri, oko 1860.
Datum rođenja(1842-09-24)24. septembar 1842.
Mesto rođenjaPariz
 Francuska
Datum smrti26. jul 1863.(1863-07-26) (20 god.)
Mesto smrtiPariz
 Francuska

Ema Livri (franc. Emma Livry; Pariz, 24. septembar 1842Pariz, 26. jul 1863) je bila jedna od poslednjih balerina takozvane ere romantičnog baleta, i štićenica Marije Taglioni (ital. Marie Taglioni). Umrla je od posledica opekotina nastalih tokom nezgode na generalnoj probi, kada se njen kostim zapalio.

Studirala je balet u Pariskoj školi Opere (engl. Paris Opera Shool). Debitovala je sa šesnaest godina baš u Pariskoj Operi (franc. Opéra national de Paris) kao šumska vila (franc. sylphe) u baletu Silfid (franc. La Sylphide). Talenat joj je doneo slavu i ubrzo je postala svetski cenjena balerina.

Marija Taglioni je primetila njen talenat tokom jednog od nastupa. Ema Livri joj se odmah svidela i Taglionijeva je postala njen mentor. Napravila je koreofrafiju za Livrijevu u operi Papilon (franc. La papilion, što znači leptir), delo Žaka Ofenbaha (franc. Jacques Offenbach) koja je bila napisana posebno za Emu Livri.

Kritika opere u to vreme je zabeležila: „Bila je tako eterična i prozračna, neopipljiv umetnički imperativ, umetnik sa balonom... Gospođica Livri je imala balon koji se ne može uporediti – niko drugi ne može skočiti kao ona. Ona klizi iznad zemlje, vode i cveća, a da ih i ne dodiruje. Podmeće se kao pero (odnosi se na firure podizanja u baletu) i pada kao pahulja.“

Njena karijera u usponu je naglo prekinuta u novembru 1862. Tokom probe za operu Nema devojka iz Portičija (franc. La Muette de Portici), njenu baletsku haljinu je uhvatio plamen gasne svetiljke koja je stajala na bini. Zadobila je teške opekotine. Osam meseci kasnije je umrla i sahranjena je na groblju Monmartr (franc. Cimetiere de Montmartre).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]