Endoskopska dilatacija jednjaka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Endoskopska dilatacija jednjaka jedna je od interventnih endoskopskih procedura pri kojoj se balonom širi striktura ili suženje jednjaka, koje otežava gutanje i time stvara prostor za prolaz hrane i tečnosti. Uz poštovanje savremenih stavova, kada su u pitanju indikacije i način izvođenja zahvata, čini ovu proceduru brzom i efikasnom, i zato je podržana od struke i danas je jedna od glavnih procedura u terapiji eozinofilnog ezofagitisa (EoE).[1][2]

Indikacije[uredi | uredi izvor]

Dilatacija se preporučuje u slučajevima:[3]

  • neuspeha medikamentne i dijetalne ishrane,
  • kod mogućih komplikacija, suženje jednjaka benigne prirode - suženje nastalo kao posledica dugotrajnog refluksa želudačne kiseline (GERB), suženje hirurškog spoja posle operacije (anastomoza),
  • karcinom jednjaka
  • ezofagogastrična tranzicija u pripremi za postavljanje stenta

U tom cilju predloženi su brojni dijagnostički i terapijski algoritam dilatacije kod EoE.[2]

Postupak[uredi | uredi izvor]

Dilatacija jednjaka je procedura koja se radi u analgosedaciji (blaga anestezija) koja omogućava pacijentu da ne osećate neprijatnost procedure, a da je pri tome zbog bezbednosti pacijent budan tokom pregleda. To omogućava bolju kontrolu dilatacije i povećava bezbednost procedure.

Prvi deo procedure odnosi se na pregled jednjaka, ali i želuca i dvanaestopalačnog creva, ako je to moguće.

Sama procedura podrazumeva uvođenje balona na naduvavanje kroz usta, koji se spušta do ezofagealnog suženj. Kroz suženje se postavi sajla vodilja, preko koje se uvede dilatator. Kada se postavi u optimalan položaj, balon se naduva. Širenjem, balon otvara se lumen jednjaka.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cohen MS, Kaufman AB, Palazzo JP, Nevin D, Dimariono AJ, Jr., Cohen S. (2007). „An audit of endoscopic complications in adult eosinophilic esophagitis.”. Clin Gastroenterol Hepatol. 5 (10): 1149—53. PMID 17683993. doi:10.1016/j.cgh.2007.05.017. .
  2. ^ a b Dellon, Evan S. (2012). „Diagnosis and Management of Eosinophilic Esophagitis”. Clinical Gastroenterology and Hepatology. 10 (10): 1066—1078. ISSN 1542-3565. doi:10.1016/j.cgh.2012.06.003. 
  3. ^ Moole, Harsha; Jacob, Kavitha; Duvvuri, Abhiram; Moole, Vishnu; Dharmapuri, Sowmya; Boddireddy, Raghuveer; Uppu, Achuta; Puli, Srinivas R. (2017). „Role of endoscopic esophageal dilation in managing eosinophilic esophagitis: A systematic review and meta-analysis”. Medicine (na jeziku: engleski). 96 (14): e5877. ISSN 0025-7974. doi:10.1097/MD.0000000000005877. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).