Epidaur (Dalmacija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arheološko nalazište u Cavtatu
Arheološko nalazište u Cavtatu

Epidaurus (grč. Επίδαυρος) ili Epidavros, bio je antička grčka kolonija osnovana tokom 6. vijeka prije nove ere,[1][2] preimenovana u Epidaurum (lat. Epidaurum) tokom rimske vladavine 228. godine p. n. e, kada je bila dio rimske provincije Ilirik, kasnije Dalmacije.[3] Nalazila se na prostoru današnjeg Cavtata u Hrvatskoj, 15 km južno od Dubrovnika.

Tokom građanskog rata između Julija Cezara i Pompeja grad je opsedao Marko Oktavije, ali se spasio dolaskom konzula Publija Vicinija.

Grad su uništili Avari i Sloveni tokom invazije grada 7. vijeka.[4] Izbjeglice iz Epidauruma su naselile obližnje ostrvo Las ili Laus (znači „stijena” na grčkom,[5] od koje je kroz rotacizam nastala Raguza), iz koga će se kasnije razviti Dubrovnik.[6]

Pronađeno je nekoliko rimskih natpisa među ruševinama, grobnica Publija Kornelija Dolabela, koji je bio konzul za vrijeme Oktavijana Avgusta i guverner Ilirikuma, i ostaci akvedukta.[7]

U srednjem vijeku, grad Cavtat (lat. Ragusa-Vecchia) je podignut na istom prostoru.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aulus Hirtius, De Bello Alexandrino XIV[potreban je pun citat]
  2. ^ Austria: Her People & Their Homelands by James Baker,""... dates back to the sixth century B.c., when the Greeks founded here Epidaurus"[potreban je pun citat]
  3. ^ Wilkes, J. J. The Illyrians. 1992. ISBN 978-0-631-19807-9. str. 216,."... hand, the Deraemestae (30) were formed from several smaller groups in the vicinity of the new Roman colony established at Epidaurum (Cavtat near Dubrovnik). ..."
  4. ^ Paton, Andrew Archibald (1861). Researches on the Danube and the Adriatic: Or, Contributions to the Modern History of Hungary and Transylvania, Dalmatia and Croatia, Servia and Bulgaria. Brockhaus. str. 247. 
  5. ^ Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, word λάας (laas).
  6. ^ Wilkinson, J. Gardner (1848). Dalmatia and Montenegro. str. 275. 
  7. ^ Notizie Istorico-Critiche Sulla Antichita, Storia, e Letteratura de' Ragusei (published in two vols) by Francesco Maria Appendini.

Literatura[uredi | uredi izvor]