Erbil

Koordinate: 36° 11′ 28″ S; 44° 00′ 32″ I / 36.1911° S; 44.0088° I / 36.1911; 44.0088
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Erbil
Erbil, glavni grad Kurdistana
Administrativni podaci
Država Irak
PokrajinaErbil
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2009.1.190.251
Geografske karakteristike
Koordinate36° 11′ 28″ S; 44° 00′ 32″ I / 36.1911° S; 44.0088° I / 36.1911; 44.0088
Erbil na karti Iraka
Erbil
Erbil
Erbil na karti Iraka

Erbil (kurd. ھەولێر; arap. أربيل) je grad u Iraku i glavni grad Iračkog Kurdistana. Leži u Erbilskoj guberniji.[1] Procenjuje se da ima oko 1.600.000 stanovnika.[2]

Ljudsko naselje u Erbilu možda datira iz petog milenijuma pre nove ere.[3] U srcu grada je drevna citadela Erbil i minaret Mudhafaria. Najranije istorijsko spominjanje ovog regiona datira iz Treće dinastije Ur od Sumera, kada je kralj Šulgi pomenuo grad Urbilum. Grad su kasnije osvojili Asirci.[4][5]Nakon muslimanskog osvajanja Persije, on više nije ostao unitarna regija, a tokom srednjeg veka gradom su vladale Seldžučko i Osmansko carstvo.[6]

Arheološki muzej u Erbilu čuva veliku kolekciju predislamskih artefakata, posebno umetnosti Mesopotamije, i centar je za arheološke projekte u ovoj oblasti. Arapski savet za turizam je proglasio grad za prestonicu arapskog turizma 2014. [7][8] U julu 2014. Citadela u Erbilu je upisana kao mesto svetske baštine.[9]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Drevno ime grada, poznato u klasičnoj eri kao Arbela (grčki: Αρβηλα; translit. Arbēla), može se pratiti do staropersijskog Arbairā i konačno asirskog Arbailu.[10][11][12]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Grad je pretežno kurdski i ima arapsku i turkmensku i modernu asirsku manjinu.[13][14][15] Turkmensko stanovništvo u Erbilu procenjuje se na oko 300.000. Prve dve turkmenske škole u Iraku otvorene su 17. novembra 1993. godine, jedna u Erbilu, a druga u Kifriju.[16]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Erbil ima mediteransku klimu sa vrelim letima (Kepenova klasifikacija klime) ili vruću polusušnu klimu, sa dugim, izuzetno toplim letima i blagim zimama. Letnji meseci su izuzetno suvi, sa malo ili bez padavina između juna i septembra. Zime su obično vlažne, a januar je najvlažniji mesec.[17]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Danilovich, Alex (2018-10-12). Federalism, Secession, and International Recognition Regime: Iraqi Kurdistan (na jeziku: engleski). Routledge. ISBN 9780429827655. 
  2. ^ „Population of Erbil in 2021 2022 - statistics”. 
  3. ^ Novice, Karel (2008). „Research of the Arbil Citadel, Iraq, First Season”. Památky Archaeological (XCIX): 259—302. 
  4. ^ Villard 2001
  5. ^ Hamblin, William J. (2006). Warfare in the Ancient Near East to 1600 BC. Routledge. str. 111. ISBN 0-415-25589-9. 
  6. ^ Georges Roux – Ancient Iraq
  7. ^ Erbil named 2014 Arab Tourism Capital Arhivirano 8 jul 2015 na sajtu Wayback Machine. Retrieved 30 January 2014
  8. ^ "Erbil: Kurdish City, Arab Capital", Rudaw. Retrieved 30 January 2014
  9. ^ Centre, UNESCO World Heritage. „Erbil Citadel”. UNESCO World Heritage Centre (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-10-28. 
  10. ^ Hansman, J. F. (1986). „ARBELA”. Encyclopaedia Iranica, Vol. II, Fasc. 3. str. 277—278. 
  11. ^ Sourdel, D. (1978). „Irbil”. Ur.: van Donzel, E.; Lewis, B.; Pellat, Ch.; Bosworth, C. E. The Encyclopaedia of Islam, New Edition, Volume IV: Iran–Kha. Leiden: E. J. Brill. OCLC 758278456. 
  12. ^ Kessler, Karlheinz (2006). „Arbela”. Ur.: Salazar, Christine F.; Landfester, Manfred; Gentry, Francis G. Brill's New Pauly. Brill Online. 
  13. ^ The Kurdish Population by the Kurdish Institute of Paris, 2017 estimate.
  14. ^ „Iraqi Turkmen”. Minority Rights Group International. 19. 6. 2015. Pristupljeno 17. 10. 2020. 
  15. ^ Central Statistics Agency - Home Page. Archived from the original on July 16th 2017. on the Wayback Machine website.
  16. ^ „Iraqi Turkmen are happy as their national days recognized”. Kirkuknow. Pristupljeno 2022-06-03. 
  17. ^ „Climate: Arbil – Climate graph, Temperature graph, Climate table”. Climate-Data.org. Arhivirano iz originala 10. 11. 2013. g. Pristupljeno 13. 8. 2013. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]