Pređi na sadržaj

Esti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drevna Estija u 3. veku je zauzimala područje na istočnim obalama Baltičkog mora (na karti žuto polje)

Esti (lat. Aesti, Aestii) su prema rimskom istoričaru Tacitu bili drevni stanovnici koji su naseljavali područje današnjih pribaltičkih država, tadašnje Estije (lat. Aestui). Ovaj naziv za stanovnike područja istočno od današnje Švedske na obalama Baltičkog mora Tacit je prvi put upotrebio u svom kapitalnom delu De Origine et situ Germanorum iz 98. godine.

Prema nekim istoriografskim istraživanja, drevna Estija se nalazila na području današnje Kalinjingradske oblasti Ruske Federacije, a iako samo ime ima veliku fonološku sličnost sa imenom savremene države Estonije, veruje se da između njih ne postoje nikakve direktne istorijske veze. Geografski i etnolingvistički dokazi govore da su drevni Esti u stvari bili zajedničko ime za baltičke narode.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Deutschler, Yorck: "Die Aestii - Bezeichnung für die heutigen Esten Estlands oder die untergegangenen Pruzzen Ostpreußens" , in: Deutschler, Yorck. "Die Singende Revolution" - Chronik der Estnischen Freiheitsbewegung (1987—1991), Ingelheim, March 1998/June. 2000. ISBN 978-3-88758-077-3. str. 196-198.
  • Saks, Edgar Valter (1960). Aestii, An Analysis of an Ancient European Civilization. Studies in the Ur-European History". Part 1. MontrealHeidelberg: Võitleja.  Nepoznati parametar |link= ignorisan (pomoć)
  • Bojtàr, Endre . Foreword to the Past: a Cultural History of the Baltic People. . Central European University Press. 1999. pp. 104. ISBN 978-963-9116-42-9.