Žijovo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Žijovo ili Kučke planine je planinski masiv u istočnom delu Crne gore, uz granicu sa Albanijom. Čini planinsku vezu sa masivom Prokletija, koji ovde ima krajnju zapadnu granicu.

Prokletije i Žijovo razdvajaju doline dve reka, naročito ako se Žijovo posmatra u širem smislu, sa Crnom planinom i Magličem kao njegovim delom. To su reke Vrmoša i Cijevna. Vrmoša nastaje od nekoliko potoka među Komovima i Magličem, nizvodno više puta menja ime (Grnčar, Ljuča) dok ne utekne u Plavsko jezero, odakle ističe kao Lim. Cijevna se uliva u Moraču niže od Podgorice. Sliv i tokovi ovih reka oivičavaju prostor sa severa, pa preko istoka do juga masiva.

U okviru Kučkih planina moguća je unutrašnja podela, jer se na severu dolinom Veruše i Mokrog odvajaju Maglič (2 142 m) i Crna planina (1 984 m), koje se mogu tretirati kao posebne planine ili jedna odvojena planina, sa Magličem kao najvišim vrhom. Posebno su odvojeni i vrhovi Vila (2 093 m) i Krisitor (2 024 m), koji u širem smislu pripadaju masivu Žijova. Najviši vrh Surdup (2 184 m) nekada se tretira kao posebna planina. Planinski prostor Žijova, označen na većini karata, obuhvata vrhove Surdup, Štitan, Pasjak, Treskavac na zapadu i okolne vrhove prvog venca južno od Bukumirskog jezera. Takođe obuhvata južni deo masiva, koji sa zapada delom zaseca Trepetljikov do, samo delimično odvajajući taj prostor od Šile, Žijova i Smojana u centralnom delu do izdvojenog ali i planinski vezanog Krisitora na jugoistoku. [1]

Zbog činjenice da je čitavo planinsko područje naseljeno Kučijem, ono se naziva i Kučka krajina. Najviši vrh u celom regionu je Kučki Kom (2487 m). Pojedini autori Žijovo smatraju najzapadnijim masivom Prokletija.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Delibašić, Tomica (2019). Planine i vrhovi Balkana. JP Službeni glasnik, Planinarski savez Srbije. 
  2. ^ Kučke planine (Kuči Mountains; Žijovo)