Pređi na sadržaj

Zalasabar

Koordinate: 46° 38′ 27″ S; 17° 06′ 20″ I / 46.640931° S; 17.105481° I / 46.640931; 17.105481
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zalasabar
mađ. Zalaszabar
Ime naselja pisano rovaškim pismom
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
ŽupanijaZala
SrezNađkaniža
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2023.509[1]
 — gustina30,74 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 38′ 27″ S; 17° 06′ 20″ I / 46.640931° S; 17.105481° I / 46.640931; 17.105481
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina16,95 km2
Zalasabar na karti Mađarske
Zalasabar
Zalasabar
Zalasabar na karti Mađarske
Poštanski broj8743
Pozivni broj(+36) 93
Veb-sajt
https://www.zalaszabar.hu/

Zalasabar (mađ. Zalaszabar) je naselje u zapadnoj Mađarskoj. Zalaištvand je manje naselje u okviru županije Zala

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Zalazabar se nalazi na zapadnoj obali Malog Balatona, 22 kilometra jugozapadno od Balatona i Kesthelja, 20 kilometara jugozapadno od Heviza, 10 kilometara severno od Zalakaroša, 28 kilometara severoistočno od Nađkaniže, sa šumovitom okolinom.

Njena glavna ulica je put 7522 između Galambok-Zalaapati, od kojeg se u centru odvaja prema zapadu, put 7525 u pravcu Oroštonija i Kilimana, a put 7512 iz pravca Zalavara se uliva u njega na severnom delu ulice a put 7512 sa istoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zalasabar se u starim spisima pominje kao Zabar (ne mešati sa Zabarom u okrugu Nograd). U poslednje vreme izvršen je veliki broj arheoloških iskopavanja na međi sela. U okolini su otkriveni vredni nalazi, što dokazuje starinu naselja. U vreme osvajanja bilo je naseljeno mesto.

Deo crkve, koji postoji i danas, je sagradio Ban Buzad (kasnije Boldog Buzad) 1230-ih, ova zgrada sada služi kao sakristija. Cela crkva, koja je svoj današnji oblik dobila posle turske okupacije, je spomenik.

U ovim predelima se od davnina proizvode odlična vina. Tokom 1890-ih, Sabar vino je nagrađeno zlatnom medaljom na Svetskoj izložbi vina u Londonu. Njegovi stanovnici su se oduvek bavili zemljoradnjom, uzgojem useva, stočarstvom, ribolovom zbog blizine reke Zale, šumarstvom zbog velikih šumskih prostranstava, a prestižno gajenje grožđa i vina davalo je sredstva život stanovništvu.

Od 1990. godine u unutrašnjosti sela je u potpunosti razvijena komunalna mreža. Izgrađena je nova škola koja po podacima iz 2003. godine ima 170 dece. (Ovim upravlja Eparhija Kapošvarska.) Do 2003. godine radila je sa nezavisnim gradonačelnikom. Od tada je osnovana okružna matična služba u opštini Orošton sa sedištem u Sabariju.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa 2011. godine, nacionalna distribucija je bila sledeća: Mađari 93,5%, Romi 3,14%, Nemci 2,2%.

Po veroispovesti 85,9% stanovnika se izjasnilo kao rimokatolici, 0,72% kao reformisani, 0,54% kao evangelisti, a 2,7% kao nekonfesionalni (9,2% se nije izjasnilo).[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Izvor za 2023.
  2. ^ Teritorijalni podaci -Županija Zala Centralni zavod za statistiku


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]