Pređi na sadržaj

Zamardi

Koordinate: 46° 53′ 04″ S; 17° 57′ 18″ I / 46.88434° S; 17.95501° I / 46.88434; 17.95501
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zamardi
mađ. Zamárdi
Ime naselja pisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionJužna prekodunavska
ŽupanijaŠomođ
SrezFonjod
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.2.424[1]
 — gustina53,64 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 53′ 04″ S; 17° 57′ 18″ I / 46.88434° S; 17.95501° I / 46.88434; 17.95501
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina45,15 km2
Zamardi na karti Mađarske
Zamardi
Zamardi
Zamardi na karti Mađarske
Poštanski broj8621
Pozivni broj(+36) 84
Veb-sajt
http://www.zamardi.hu/

Zamardi (mađ. Zamárdi) je grad u Mađarskoj. Zamardi je grad u okviru županije Šomođ.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Zamardi se graniči sa jezerom Balaton na severu, Šiofokom na istoku, Balatonendredom na jugu i Santodom na zapadu. Najviša tačka naseljenog područja je 176 metara, vrh brda Keheđ.

Do mesta se dolazi autoputem M 7, sa juga, od Taba na putu 6501, ili železnicom na železničkoj liniji Sekešfehervar–Đekenješ. Odatle počinje put 7102, koji opslužuje saobraćaj koji vodi do Tihanja, koji se odvaja od sedmice, nešto posle njegovog 114. kilometra, i posle dobrih 5 kilometara se vraća na isto mesto u Santod, kod deonice 118. kilometra.

Naselje je deo vinske regije Balatonboglar.[2][3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje grada bilo je naseljeno hiljadama godina, tokom arheoloških iskopavanja pronađeni su mnogobrojni praistorijski, bronzani, keltski, germanski i rimski nalazi. Njegov najistaknutiji arheološki spomenik je Avarsko groblje, koje je najveće i jedinstveno bogato avarsko nalazište u Karpatskom basenu.[4]

Ime grada se prvi put pojavljuje 1082. godine kao Camard u graničnoj ispravi, a zatim 1171. godine kao Zamard u autentičnoj ispravi. U dokumentima njegovo ime je napisano kao Somard, Somardi iz 13. veka, a zatim kao Samardi iz 18. veka. Kao Zamardi, prvi put se pojavio u izveštaju opštinskog sudije 1828. godine.[5]

Sledeći određujući period posle avarskog perioda je period posle dolaska Mađara na ove prostore. Prvi dokumentovani pomen naselja datira iz 1082. godine. Stefan III Ugarski ga pominje u dokumentu iz 1171. Drevno selo je možda bilo Eđhazaš-Zamard, koje je bilo naseljeno pored važnog puta.[4]

Naselje je bilo malo selo do 1927. godine, kada je pretvoreno u veliko selo, odnosno od tada ima samostalnog činovnika. Bilo je to selo sa nezavisnim većem od 1950. godine, a između 1970. i 1990. formiralo je zajedničko veće sa Balatonendredom, koje je 1989. godine proglašeno za veliko seosko veće. Od 1990. godine ima samostalnu opštinu, a zadržavši titulu velikog sela, titulu grada dobija 1. jula 2008. godine.

Do 1997. Santod je takođe bio deo Zamardija, koji je, međutim, odlučio za nezavisnost na referendumu 1995. godine.[6]

Banjski period naselja je počeo 1910-ih godina. Godine 1913. osnovano je kupalište Balatonzamardi,[5] a spektakularan razvoj kupališnog kompleksa počeo je 1930-ih godina. Danas se Zamardi smatra jednim od uporišta balatonskog turizma. Broj registrovanih noćenja gostiju prelazi 300.000.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 87,7% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 3,6% kao Nemci, 0,3% kao Romi i 0,2% kao Rumuni (12,1% se nije izjasnilo).

Verska raspodela je bila sledeća: rimokatolici 53,8%, reformisani 9,1%, luterani 1,3%, grkokatolici 0,3%, bez veroispovesti 11,1% (23,1% se nije izjasnilo).[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] at the Hungarian Central Statistical Office. 24. January 2023
  2. ^ A Balatonboglári borvidék hegyközségi tanácsának alapszabálya Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. april 2016), Dél-Balatoni bor, PDF, 2017-07-27
  3. ^ [2] 2016-04-10
  4. ^ a b v „Polgármesteri köszöntő”. Arhivirano iz originala 19. jul 2012. g. Pristupljeno 2012-04-22. 
  5. ^ a b „Története”. Arhivirano iz originala 2013-11-23. g. Pristupljeno 2013-04-07. 
  6. ^ „Népszavazás”. Arhivirano iz originala 2013-07-02. g. Pristupljeno 2012-11-25. 
  7. ^ Zamárdi Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]