Zađva (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zađva
Zađva kod Solnoka
Opšte informacije
Dužina179 km
Basen5.677 km2
Pr. protok9 ​m3s
SlivCrnomorski
Vodotok
IzvorŠalgotarjan, Nograd, Mađarska
V. izvora600 m
UšćeTisa, Mađarska
Geografske karakteristike
Država/e Mađarska
NaseljaSolnok
PritokeGalga, Iványi-patak, Galya-patak, Mindszenti-patak, Lengyendi Stream, Kecskés Stream, Tarna
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Zađva (mađ. Zagyva), je reka u Mađarskoj.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

  • Zađva je rečica

Tok reke[uredi | uredi izvor]

Izvorište[uredi | uredi izvor]

Reka izvire u severnom delu središnjih Karanč planina (mađ. Karancs hegység), istočno od grada Šalgotarjana, na graničnim delivima Zađvara (mađ. Zagyvar), u južnom delu Medve planinskih (mađ. Medve hegy) padina, na nadmorskoj visini od 600 metara.

Dalji tok i ušće[uredi | uredi izvor]

Zađva protiče između planinskih venaca Čerhat (mađ. Cserhát) i Matre (mađ. Mátra), obilazeći Matru dodiruje gradove Pasto (mađ. Pásztó), Lerince (mađ. Lőrinci), i Hatvan (mađ. Hatvan) i iz Nograda prelazi u Alfeld gde protiče pored grada Jasšag (mađ. Jászság). Tu se reci tok usporava, skreće jugozapadno do gradova Jasberenj (mađ. Jászberény) i Solnok (mađ. Szolnok) gde se uliva u Tisu.

Hidrografski podaci[uredi | uredi izvor]

Reka je

  • ukupne dužine od 179 km
  • površina razvođa je 5.677 km²

Protok:

  • mali: 0,95 m³/sec
  • srednji: 9,5 m³/sec
  • veliki: 254 m³/sec

Kontrola merenja je rađena kod grada Zađvarekaš (mađ. Zagyvarékas)

Pritoke[uredi | uredi izvor]

  • Tarjan potok (mađ. Tarján patak)
  • Kiš-Zađva (mađ. Kis-Zagyva)
  • Suha (mađ. Szuha)
  • Heredi potok (mađ. Herédi patak)
  • Ber potok (mađ. Bér patak)
  • Galga (mađ. Galga)
  • Kevečeš potok (mađ. Kövecses patak)

Sa Matranske strane:

  • Tarna (mađ. Tarna)
  • Đenđeš potok (mađ. Gyöngyös patak)

Sa Gedeleji predela:

Kod grada Bešenjsega (mađ. Besenyszög) se stvara 5 km-ska mrtvaja

  • Holt-Zađva (mađ. Holt-Zagyva)

Značaj[uredi | uredi izvor]

U gornjem toku reke voda je veoma čista, u donjem delu se širi i postaje bogatija sa ribom. Najviše ima štuka, somova, šarana, bele ribe...

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]