Zetska nahija

Zetska nahija u Staroj Crnoj Gori nije postojala, da bi im Knjaževina Crna Gora dala status nahije.

Istorijski podaci iz 1895. godine

Granice Zetska nahija se nalazi na sjeveru od Skadarskoga jezera i graniči: sa sjevera Brdskom, Moračkom i Vasojevićskom nahijom; sa istoka Vasojevićskom i Albanijom; sa juga opet Albanijom i Skadarskijem jezerom, a sa zapada Riječkom i Lješanskom nahijom.

Plemena Ovu nahiju sastavljaju plemena: Zeta, Zatrijebač, Kuči i Bratonožići.

Planine U ovoj su nahiji najveće planine: Kom, koji je pri vrhu go, a inače je obrastao gustom šumom; zauzima veliki prostor, a visina mu iznosi 2442 metra; Kurlaj, Žijovo, Hum Orahovski, Crna Planina i Maglić.

Ravnice Kroz ovu nahiju pruža se velika Zetska ravnica.

Vode Kroz ovu nahiju teku rijeke: Morača, koja izvire ispod Javorja, teče kroz Moračku i Zetsku nahiju, a uvire u Skadarsko jezero. Pritoke su joj: sa lijeve strane Cijevna, Ribnica i Mala rijeka, a sa desne Sitnica i rijeka Zeta. Jezera su: Gornje, Rikavac, Bokumirsko i Skadarsko.

Skadarsko je jezero najveće u Crnoj Gori. Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 km, a širina na nekim mjestima 14; a dubina od 4 do 6 m, a sve dalje što se ide k zapadnome brijegu još je veća. Prema godišnjim vremenima mijenja veličinu, a vode prima iz mnogo rijeka. Otiče rijekom Bojanom u Jadransko more.

Na ovome jezeru duvaju vjetrovi: danik ili istočnjak sa istočne strane, a noćnik sa sjeverne ili sjeverozapadne: murlan sa jugozapadne, a južnjak sa južne; svi su jaki, ali je najjači upor ili smuta, koji udari iznenada i čini velike vihorove, te je vrlo opasan za lađe i lađare, kad ih na vodi zateče.

U jezeru se nalazi razna riba: pastrva, jegulja, krap ili šaran, klijen, skobalj i ukljeva, kojom se vodi trgovina i izvan zemlje. Riba se obično lovi: pritiskom, ošćima, udicama, koševima i gribom.

Osim lađa po ovome jezeru još plove i pomanji parobrodi, a parabrodske su stanice: Rijeka, Vir, Plavnica i Skadar.

Ovo jezero pripada dvjema državama - pola Crnoj Gori, a pola Turskoj. Crnogorsko Skadarsko jezero pripada trima našim nahijama: Zetskoj, Riječkoj i Crmničkoj.

U njemu su ostrova: Vranina, Lesendro, Grmožur, Kom, Odrinjska gora, Plać, Moračnik i Topal.

Putevi Kroz ovu nahiju prolazi kolski put, koji spaja Podgoricu s Rijekom, Spužom, Danilovijem Gradom i Plavnicom. Vodom se može ploviti po Skadarskome jezeru, koje spaja ovu nahiju sa Skadrom, Virom i Rijekom Crnojevića. Još se može ploviti po rijeci Zeti i Morači; a konjanički put je vezuje s Vasojevićskom nahijom.

Poznata mjesta Glavno je mjesto u ovoj nahiji Podgorica, koja se nalazi na utoku rijeke Ribnice u Moraču. Ono je najveća varoš u Crnoj Gori. Ima oko 6000 stanovnika. Novosagrađeni dio Podgorice zove se Mirkova Varoš, u kojoj je načinjen spomenik velikome vojvodi Mirku Petroviću.

U Podgorici su dvije pravoslavne crkve i jedna rimokatolička, nekoliko džamija, osnovna muška i ženska škola, mejtep, okružni i varoški sud, opština, pošta, telegraf i čitaonica. Ovdje je i sjedište muhamedanskog Muftije. Podgorica je po trgovini prvo mjesto u državi. Oslobođena je ispod Turaka 1879. godine. Ovdje se rodio veliki srpski vladar Nemanja.

Blizu Podgorice nalazi se knjažev dvorac Kruševac, na desnoj obali rijeke Morače. Na Morači je čuveni Vezirov most. Na utoku rijeke Zete u Moraču nalaze se razvaline staroga grada Duklje.

Još su znana mjesta: Lješkopolje, gdje je bila bitka između Đorđa i Staniše braće Crnojevića; Srpska, gdje su Turci uhvatili vladiku Danila, kad je Zećanima osveštavao crkvu, 1702. godine; Medun, grad u plemenu Kučima, koji je osvojila crnogorska vojska 1876. godine; Fundina blizu Meduna, gdje je naša vojska potukla tursku 1876. godine; Ubli i Zatrijebač u Kučima, Golubovci u Zeti, Pelev-brijeg i Brskut u Bratonožićima - imaju osnovne škole; Duga, stari manastir u Bratonožićima.

Podneblje U ovoj nahiji je podneblje različito; po planinama je hladnije, a u ravnicama toplije - kad nema sjevernoga vjetra. U njoj se sije ponajviše pšenica, kukuruz i ječam, a uspijeva i duvan i razno povrće i voće. U rijekama se nalazi čuvena pastrva, a u planinama razna divljač. Od domaćih životinja gaje se: goveda, konjčad, ovce i koze. Gore su obrasle raznijem šumskijem drvećem.

Stanovništvo U ovoj nahiji stanovnici su sve Srbi ponajviše pravoslavne vjere, a ima ih nešto rimokatoličke i muhamedanske. Zanima se obično zemljoradnjom i stočarstvom, a pored toga, trgovinom duvana, vina i stoke; bave se i ribolovom. Stanovnici imaju sasvim podesne i dobre uslove za život, koje još ne umiju upotrebiti na svoju korist, ali se svakijem danom sve više i više usavršuju. Prema drugijem nahijama stanovnici ove nahije najviše ljube zanate, koji i jedan važan osnov narodnog blagostanja.

Literatura

• ZEMLjOPIS KNjAŽEVINE CRNE GORE - Đuro Popović i Jovan Roganović, Cetinje 1895
• Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2013). Istorija Srba u Crnoj Gori 1496-1918. Novi Sad: Prometej. 
• Mikavica, Dejan; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2017). Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu. 

Spoljašnje veze

• Zemljopis Knjaževine Crne Gore