Pređi na sadržaj

Зоља (list 1864)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zolja: list za šalu i zabavu
Zolja, naslovna strana broja 6 iz 1880.
Tiphumoristički časopis
Format35 cm
VlasnikKonstantin Trumić
IzdavačKonstantin Trumić
UrednikKonstantin Trumić
Osnivanje1864, ponovo pokrenut 1880.
Jeziksrpski
Ukidanje1887.

Zolja : list za šalu i zabavu je srpski humoristički časopis koji je izlazio od početka 1864. do kraja iste godine i onda ponovo pokrenut 11. avgusta 1880. Poslednji broj je izašao 1. marta 1887.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi broj Zolje izašao je 1864. godine. Glavni urednik i vlasnik je Konstantin Trumić, pravnik iz Mitrovice.[2] Urednik je u dva navrata obnavljao Zolju. Prvi broj obnovljenog časopisa Zolja: list za šalu i zabavu izašao je 11. avgusta 1880. godine kao podlistak Fruške gore. Godine 1881. je prestao sa izlaženjem, da bi ga pokrenuo ponovo 1886. godine. Prestao je potpuno sa izlaženjem 1. marta 1887. Prva 3 broja 1864. godine nisu imala naznaku gde je list štampan. Aleksandar Popović Zub je otkrio u svom Komarcu da su to Bačinci u Sremu, zadnja pošta Rivica. Od godine 1886. štampan je u Mitrovici sredstvima Konstantina Trumića. Trumić je vodio žestoke polemike sa Komarcem, Zmajem, Domišljanom, Humoristom, Napretkom.[3]

Politička pozadina Zolje[uredi | uredi izvor]

Trumić je u svom listu nameravao da obelodanjuje mane i pogreške svih onih uticajnih osoba u narodu, kao i one koji ga zloupotrebljavaju ili nanose štetu opštim interesima. List se najviše obrušavao na Domišljana i Komarca protiv kojih je bila kao da je u ratnom stanju. Protiv Domišljana je bila zbog njegovih oštrih napada na kaluđere i činovnike. Čak je tvrdila da Svetozar Stojadinović, urednik samog lista Domišljan, nije učen, da u listu preovlađuje zloba i mržnja, a ne rodoljublje.[4] Komarac je bio meta Zolje jer je po Trumiću napadao najuglednije, najpoznatije i najzaslužnije ljude. Problem sa Srbskim dnevnikom je bio jer se njegov program nije slagao sa politikom kneza Mihaila. Zmaj je bio učeni list koji je sve bagatelisao. Iz Trumićevog programa se izvodi zaključak da je on pripadao konzervativno-klerikalnoj politici, a ne liberalnoj. U to vreme je javnost tražila jasna politička opredeljenja. Zoljin program nije bio takav, tako da taj list nije ni mogao da privuče veći broj čitalaca. A nije imala ni dobar humor ni zdravu satiru.[4] Trumića su ismevali raznim dosetkama i britkim rečima u prozi i stihu Zmaj i Abukazem u Starmalom.[4]

Periodičnost izlaženja[uredi | uredi izvor]

Izlazio je mesečno.[1]

Tematika[uredi | uredi izvor]

  • Dosetke
  • Šale
  • Zabavni članci

Mesta izdavanja[uredi | uredi izvor]

  • Bačinci, zadnja pošta Rivica, sveska 1-3, 1864.
  • Vukovar, sveska 4-10, 1864.
  • Novi Sad, 1880.
  • Sremska Mitrovica 1886.

Rubrike[uredi | uredi izvor]

  • Vasa i Spasa, a ponekad i Spasa i Vasa
  • Varoški dobošar
  • Uštipci
  • Sitnice
  • Zoljina pošta
Vasa i Spasa, Uštipci u Zolji, broj 1, strana 7, 1886.
Varoški dobošar, Sitnice u Zolji, broj 6, strana 47, 1880.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zolja : list za šalu i zabavu / vlastnik, izdavalac i odgovorni urednik K[onstantin] Trumić. - God.1, br.1 (11. avgust 1880) - god. br.3 (1. mart 1887). - [Sremska] Mitrovica : Konstantin Trumić, 1880-1887 (Mitrovica : Brzotiskom Konst. Trumića). - 35cm
  2. ^ Školski list, 15. maj 1881.
  3. ^ Rošulj, Žarko (2017). Leksikon srpske šaljive periodike: 1830-1918. Novi Sad, Beograd: Matica srpska; Institut za književnost i umetnost. str. 89—91. 
  4. ^ a b v Krestić, Vasilije (1980). Istorija srpske štampe u Ugarskoj 1791-1914. Novi Sad: Matica srpska. str. 264—268. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]