Ilija Pustinjak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilija Pustinjak, freska iz Gračanice

Ilija Pustinjak je hrišćanski svetitelj. Rano se zamonašio, i proveo sedamdeset pet godina u potpunoj samoći u pustinji blizu Antinoje Tivaidske[1] u gornjem Egiptu.

Posetioci koji su dolazili kod njega kada je već bio starac su ga zaticali kako sedi ispod kamene nastrešice, u kojoj se zbog mraka jedva mogao primetiti. Od starosti se sav tresao, jer je imao preko sto deset godina. Drugi pustinjaci su pričali za Iliju da niko ne pamti kada se on nastanio na gori.

U starosti je jeo po tri mala parčeta hleba ujutru i uveče, i po tri slane maslinke, dok je u mladosti samo jedanput nedeljno uzimao hranu.[2] Onima koji su dolazili da im da savet on je govorio:

Ne predajte sebe pod vlast Satani. Postoje tri projave đavolske sile, koje se izazivaju grehopadima inoka: prva - zaboravnost, druga - lenost, treća - pohota. Kada na inoka napada zaboravnost, rađa se lenost, od lenosti dolazi pohota, a od pohote čovek pada. Ako je pak inok oprezan i ima strah Božji, u njega nema ni lenosti, ni rđave želje. Zato je Satana i nemoćan protiv takvog monaha; nema sile da takvog čoveka uvali u greh; i takav se čovek spasava blagodaću Božjom.

Preminuo je mirno u dubokoj starosti.


Pravoslavna crkva ga slavi 8. januara po julijanskom kalendaru, a 21. januara po gregorijanskom kalendaru.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveti prepodobni Ilija Pustinjak”. Crkveni kalendar. Pristupljeno 28. 1. 2021. 
  2. ^ „Sveti prepodobni Ilija pustinjak”. Prijatelj Božiji. Pristupljeno 28. 1. 2021. 


Literatura[uredi | uredi izvor]