Pređi na sadržaj

Interesovanja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Interesovanja predstavljaju zaokupljenost svesti omiljenim sadržajima i spremnost za bavljenje izabranim aktivnostima. Intersovanja predstavljaju složen odnos, ali su za razliku od stavova, trajnija i više okupiraju osobu. Kod interesovanja je uvek u pitanju pozitivan odnos prema određenim sadržajima i aktivnostima.[1]

Interesovanja su slična stavovima i vrednostima po tome što predstavljaju dispozicije i sastoje se od povezane tri komponente (saznajne, emocionalne i voljne). Od stavova se razlikuju po tome što uvak predstavljaju pozitivan odnos, a od vrednosti po tome što su objekti na koje se odnose određeniji i što neposrednije utiču na aktivnost. Bitan je odnos između interesovanja i uspeha u nekoj aktivnosti, jer interes za nešto povećava šanse da se u tome uspe, opet uspeh u nečemu povećava i interesovanje prema tome. Postoje različite klasifikacije interesovanja. Na primer, profesionalna (jaka, strastvena) i slaba, mogu biti i trajna i prolazna, aktivna i pasivna, i prema polu, uzrastu. Razvijaju se tokom života jer im se menja sadržaj, broj i intenzitet.[2]

Interesovanja se veoma razlikuju od osobe do osobe i predstavljaju vrlo važan element našeg psihičkog funkcionisanja. Svaki pojedinac sam bira i stvara nova interesovanja i ona su vrlo važan element psihičkog funkcionisanja. Predstavljaju jedan od važnih pokazatelja zrelosti ličnosti i razvijenosti.[1]

Razvoj interesovanja

[uredi | uredi izvor]
Interesovanja se razvijaju s uzrastom.

Interesovanja se razvijaju uzrastom. U periodu od malih nogu do odraslog doba menjaju se na sadržaj i na trajnost. O "pravim" interesovanjima se govori tek kada dete dostigne određen period kognitivnog, emocionalnog i socijalnog razvoja, što je obično četvrta godina života. Nakon toga, sledi dinamičan razvoj interesovanja koja imaju značajnu ulogu u svim periodima života.

U razdoblju između 4-10. godine, javlja se veliki broj interesovanja, vidljivih u dečjim crtežima, stalnom zapitkivanju i igrama. Ona su međutim neizdiferencirana, kratkotrajna i nestabilna. Već u ranom školskom periodu su važna kao preduslov za praćenje nastave.

U pubertetu se interesovanja individualizuju i vezuju za ulogu sopstvenog roda. Interesovanja u ovom uzrastu su mahom pod uticajem medija i popularnih zvezda, a često su i nerealna.

Adolescencija, kao i u mnogim drugim slučajevima, donosi neke krupne promene i u vezi sa interesovanjima. U uzrastu od 14-18. godine, pojavljuju se nova, složenija interesovanja, vezana za moralne teme, seksualne aktivnosti i važna društvena pitanja. Razna interesovanja se u ovom uzrastu isprobavaju, proveravaju i suočavaju sa zahtevima realnosti, a posebnu ulogu imaju u traganju za sopstvenim identitetom i izborom partnera i prijatelja.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v Pavlović, Z., Tošković, O., Dimitrijević, A., Jolić Marjanović, Z. (2020). Psihologija - udžbenik za 2. razred gimnazije i 2.i 3.razred područja rada ekonomija, pravo i administracija. Beograd: Eduka.
  2. ^ Psihologija, Nikola Rot i Slavoljub Radonjić, trinaesto izdanje, 2008.